Raport saznaje da Ured za razmatranje žalbi još uvijek nije dostavio CIKBiH odluku o žalbi firme ‘Ultimax’ d.o.o. iz Banje Luke na javni poziv za nabavku novih izbornih tehnologija…
Borba da se na općim izborima u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine ne glasa uz pomoć skenera i biometrijske identifikacije ulazi u novu, sve otvoreniju fazu. U toj borbi, bez ikakve dileme, prednjače SNSD i HDZBiH, a sve više se čini da im se, svjesno ili nesvjesno, pridružuju i pojedine institucije koje bi morale biti u službi interesa države, a ne političkih stranaka.
Naime, kako saznaje Raport Ured za razmatranje žalbi još uvijek nije dostavio Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH odluku po žalbi firme ‘Ultimax’ d.o.o. iz Banje Luke na javni poziv za nabavku novih izbornih tehnologija.
Iako je CIK BiH još 17. decembra prošle godine obavijestio da će od Ureda tražiti razmatranje žalbi po hitnom postupku, na to se u Uredu, očigledno, niko ne obazire. Drugim riječima, Ured se oglušio o poziv CIK-a, iako je svjestan koliki značaj njegova odluka ima za čitav proces.
Ušli smo već u osmi dan nove, izborne godine, a odluke i dalje nema.
Karika u lancu kočničara
U međuvremenu, proces je već ozbiljno zakočen. Zbog neriješene žalbe, odgođeno je otvaranje ponuda za nabavku sistema biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića, koje je bilo planirano za 30. decembar prošle godine.
Na taj način, Ured se kao bitna karika ‘upleo’ u lanac onih koji opstruiraju uvođenje novih tehnologija na izborima u BiH.
A takvih, očigledno, nije malo.
Jer, u BiH se već mjesecima vodi žestoka politička bitka da se blokira nabavka skenera i uređaja za biometrijsku identifikaciju.
U toj borbi najglasniji i najuporniji su SNSD i HDZBiH, stranke koje su se godinama protivile izmjenama Izbornog zakona BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH koje bi omogućile upravo ono čega se danas najviše boje, a to su fer i i pošteni izbori.
Sada, kada je zahvaljujući odluci visokog predstavnika osigurano 112 miliona KM za nabavku novih izbornih tehnologija, koje bi trebale biti ključne na općim izborima 2026. godine, SNSD i HDZBiH pokrenuli su čitavu političku i institucionalnu ‘mašineriju’ da to spriječe.
Prvi na potezu bio je Marinko Čavara, HDZ-ov predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji odbija da u Dom naroda proslijedi izmjene Izbornog zakona BiH usvojene 12. decembra prošle godine.
SNSD i HDZ BiH bez srama protiv poštenih izbora
Na toj sjednici SNSD i HDZBiH su bili protiv izmjena zakona, čime su se otvoreno usprotivili uvođenju novih izbornih tehnologija.
Prije toga, mjesecima su u Vijeću ministara ministri iz SNSD-a i HDZBiH blokirali da se na dnevni red uopće stavi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata CIK-a bez čijeg usvajanja nema zapošljavanja stručnjaka u CIKBiH koji bi trebali raditi na i s novim tehnologijama.
Kada je Pravilnik konačno i došao na dnevni red, ministri iz SNSD-a su ga oborili. Tako su ‘ukrali’ CIK-u skoro čitavu prošlu godinu koju je Komisija mogla iskoristiti da provede procedure zapošljavanja.
I taj problem je formalno riješen izmjenama Izbornog zakona, prema kojima CIK-u više ne treba saglasnost Vijeća ministara za usvajanje pravilnika, ali Čavara upravo taj zakon drži u ladici i ne šalje ga Domu naroda.
U isto vrijeme, Dragan Čović (HDZBiH) i Nikola Špirić (SNSD), članovi Kolegija Doma naroda, bili su protiv prijedloga Kemala Ademovića,predsjedavajućeg Doma naroda da se izmjene Izbornog zakona uvrste na dnevni red sjednice 23. decembra prošle godine.
I to je još jedan, vrlo jasan dokaz da se radi o koordiniranoj i svjesnoj opstrukciji.
Ovakvo ponašanje SNSD-a i HDZBiH posebno je skandalozno u svjetlu posljednjih otkrića o krađama i prevarama na prijevremenim izborima za predsjednika RS održanim 23. novembra prošle godine.
Iako građani u BiH godinama svjedoče manipulacijama, nesporni dokazi i nalazi vještaka grafologa s biračkih mjesta u RS-u u potpunosti su ogolili mehanizam krađe glasova i identiteta građana.
I upravo nakon toga, bez imalo stida, poslanici i delegati SNSD-a i HDZBiH dižu ruku protiv uvođenja skenera i biometrijske identifikacije. Time praktično priznaju da im postojeće stanje odgovara. Jer, drugačije se njihova borba protiv novih tehnologija više ne može ni tumačiti.
Hoće li reagirati Schmidt ?
U cijeloj priči sada se logično postavlja pitanje: Ko će razbiti mrežu onih koji pomažu SNSD-u i HDZ-u i zaustaviti ovu blokadu?
Prvi na potezu mora biti Ured za razmatranje žalbi, koji bi morao objasniti zašto danima ne rješava žalbu, iako je CIK od njih tražio hitno postupanje. Iz CIK-a su već javno izrazili sumnju da se žalbama ciljano pokušava usporiti nabavka novih tehnologija i poremetiti dinamika njihove primjene na izborima u BiH.
Posebno je važno naglasiti da se radi o žalbi firme ‘Ultimax’, konsultantske kompanije za poslovno i finansijsko savjetovanje iz Banja Luke, o kojoj je Raport već pisao.
Ono što je, prema navodima CIK-a, ključno jeste da ta firma ne ispunjava osnovni uslov iz tendera, jer ne posjeduje industrijsku sigurnosnu dozvolu za pristup i rukovanje tajnim podacima, u skladu sa zakonima o zaštiti tajnih i ličnih podataka BiH.
Ako je taj podatak već dostavljen Uredu za razmatranje žalbi, i ako je on očigledno eliminatoran, zašto je onda potrebno ovoliko vremena da se donese odluka? Upravo to odugovlačenje dodatno pojačava sumnje, pa, kako saznaje Raport, nije isključeno da Ured uskoro bude prijavljen i Komisiji za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH.
Čak i ako se pitanje ove žalbe riješi u narednim danima, ostaje drugi, politički zid. To je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ako Ademović predloži, a Špirić i Čović nastave odbijati dati saglasnost da se izmjene Izbornog zakona BiH stave na dnevni red bilo redovne ili hitne sjedncie Doma, postoji mogućnost da najmanje pet delegata zatraži sazivanje hitne sjednice, što bi predsjedavajućeg obavezalo da je sazove u roku od tri dana.
Ali i tada SNSD i HDZBiH mogu obaranjem kvoruma spriječiti održavanje sjednice. Ako se to desi, oni će još jednom javno potvrditi da su najveći zaštitnici izborne krađe i da im je to, očigledno, ključni mehanizam opstanka na vlasti.
U tom slučaju, otvorio bi se put da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona, baš kao što je već svojom odlukom u julu prošle godine omogućio da CIK dobije 112 miliona KM za nabavku novih tehnologija.
A, vrijeme neumoljivo ‘leti’ i ostalo ga je vrlo malo za provođenje svih procedura.
Hoće li država konačno dobiti izbore koji se ne kradu hemijskom olovkom i dopisivanjem glasova, ili će još jednom pobijediti oni koji se boje skenera više nego ičega drugog, saznat ćemo vrlo brzo.
Jedno je, međutim, već sada sasvim jasno. SNSD i HDZBiH su glavni i najuporniji kočničari uvođenja novih tehnologija u izborni proces. I što je otpor jači, to je jasnije zašto im je ovakav sistem do sada savršeno odgovarao.
(24sata.info)
