Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Khamenei je američkog predsjednika Donalda Trumpa nazvao “kriminalcem” zbog podrške demonstrantima u Iranu te je optužio učesnike protesta da su odgovorni za hiljade poginulih.
U govoru koji je uživo prenosila državna televizija, Khamenei je kazao da je u protestima ubijeno “nekoliko hiljada” ljudi – što je prva naznaka nekog od najviših iranskih zvaničnika o razmjerama žrtava talasa demonstracija koje su počele 28. decembra i dovele do krvavog obračuna vlasti s protivnicima.
“U ovoj pobuni, predsjednik SAD-a se lično oglasio, ohrabrio je smutljivce da nastave i rekao: ‘Mi vas podržavamo, podržavamo vas vojno'”, izjavio je Khamenei, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Ponovio je optužbu da SAD teži dominaciji nad ekonomskim i političkim resursima Irana.
“Predsjednika SAD-a smatramo kriminalcem, zbog ljudskih žrtava i štete, zbog optužbi protiv iranske nacije”, rekao je.
Demonstrante je opisao kao “pješadiju” Sjedinjenih Američkih Država i ustvrdio da su uništavali džamije i obrazovne centre.
“Povređujući ljude, ubili su nekoliko hiljada njih”, poručio je.
Njegove izjave stigle su dan nakon što je Trump ublažio retoriku, rekavši da je “Iran otkazao vješanja više od 800 ljudi” i dodao da “uveliko poštuje činjenicu da su to otkazali”.
Nije pojasnio s kim je u Iranu razgovarao kako bi potvrdio status planiranih egzekucija. Komentari su protumačeni kao signal da bi se mogao povlačiti od mogućeg vojnog udara.
Trump je proteklih dana poručivao protestantima u Iranu da je “pomoć na putu” te da će njegova administracija “postupiti u skladu s tim” ako se nastavi ubijanje demonstranata ili ako iranske vlasti krenu u egzekucije uhapšenih učesnika protesta.
U svom govoru, Khamenei je rekao da su demonstranti bili naoružani bojevom municijom uvezenom iz inostranstva, ne navodeći o kojim državama je riječ.
“Ne planiramo rat, ne vodimo zemlju ka ratu. Ali ne puštamo domaće prestupnike, a još gore od domaćih prestupnika su međunarodni prestupnici. Ni njih nećemo ostaviti na miru”, rekao je, pozivajući nadležne da procesuiraju slučajeve, prenosi Klix.
Iran se vratio u stanje napete tišine nakon brutalnog gušenja protesta koji su počeli 28. decembra zbog posrnule ekonomije zemlje.
Prema podacima američke agencije Human Rights Activists News Agency sa sjedištem u SAD-u, u obračunu je ubijeno najmanje 3.090 ljudi, što je veći broj žrtava nego u bilo kojem drugom talasu protesta ili nereda u Iranu decenijama unazad.
Agencija je godinama važila za pouzdan izvor tokom demonstracija, oslanjajući se na mrežu aktivista unutar Irana koji potvrđuju svaki prijavljeni smrtni slučaj.
Iranski zvaničnici više puta su optužili Sjedinjene Američke Države i Izrael da potpiruju nemire u zemlji. U petak je iranski predsjednik Masud Pezeškijan, u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, optužio SAD i Izrael za miješanje u nemire.
Već danima nema znakova protesta u Teheranu, gdje su kupovina i život na ulicama ponovo poprimili privid normalnosti, a državna iranska medijska scena ne izvještava o novim neredima.
Tokom nemira, vlasti su 8. januara potpuno blokirale pristup internetu. U subotu su, prema svjedočenjima, u pojedinim dijelovima Irana nakratko ponovo proradile SMS poruke i vrlo ograničen pristup internetu.
Slanje tekstualnih poruka na mobilnim telefonima počelo je funkcionisati tokom noći, dok su korisnici mogli pristupati domaćim web-stranicama putem nacionalne internetske usluge. Neki su prijavili i ograničen pristup međunarodnom internetu koristeći virtualnu privatnu mrežu (VPN).
Poziv iranskog krunskog princa u egzilu Reze Pahlavija da demonstranti ponovo izađu na ulice od subote do ponedjeljka do subotnjeg poslijepodneva nije imao vidljivog odjeka.
Pahlavi, čiji je otac svrgnut Islamskom revolucijom 1979. godine, ima podršku tvrdokornih monarhista u dijaspori, ali se u samom Iranu teško probija do šire javnosti. Ipak, to ga ne sprječava da se predstavlja kao prelazni lider Irana u slučaju pada aktuelne vlasti.
(24sata.info)