Kako temperature padaju i sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, počinje i sezona gripe. Svake godine virus gripe zahvati hiljade ljudi, a simptomi poput visoke temperature, bolova u mišićima i iscrpljenosti mogu nas na nekoliko dana potpuno izbaciti iz svakodnevnog ritma. Iako gripu često zamjenjujemo s običnom prehladom, riječ je o ozbiljnijoj bolesti koja može dovesti i do komplikacija – naročito kod djece, starijih osoba i onih s hroničnim bolestima. Upravo zato važno je znati kako se zaštititi, kada potražiti liječničku pomoć i šta učiniti ako vas ipak “pokosi”.
Glavni pokazatelji zaraze
Glavni pokazatelji da ste se zarazili virusom gripe, a ne nekim drugim respiratornim virusom, jesu naglo povišena tjelesna temperatura i snažni bolovi u tijelu. Temperatura često prelazi 38°C, a nerijetko doseže i 40°C, praćena osjećajem zimice, groznice i opće slabosti koja vas prikuje za krevet. Uz to se javljaju intenzivni bolovi u mišićima i zglobovima te jaka glavobolja. Nakon dan ili dva obično slijedi suhi, nadražujući kašalj, grlobolja te curenje ili začepljenost nosa. Iako su ovo najčešći znakovi, važno je napomenuti da neće svaka zaražena osoba nužno imati povišenu temperaturu. Potpuna iscrpljenost, umor i gubitak apetita također su karakteristični simptomi koji mogu potrajati i nakon što se ostali povuku, prenosi Avaz.
Klinička slika kod djece
Iako odrasli najčešće prijavljuju respiratorne simptome i bolove, klinička slika kod djece može biti nešto drugačija. Uz sve navedene simptome, kod mlađe populacije češće se javljaju i probavne smetnje poput mučnine, povraćanja i proljeva. Važno je razlikovati sezonsku gripu od gastroenteritisa, odnosno upale želuca i crijeva, koja se popularno naziva “želučana viroza”. Iako dijele neke simptome, uzročnici su potpuno različiti; sezonsku gripu uzrokuje virus influence koji napada disajni sistem, dok gastroenteritis uzrokuju drugi virusi, poput norovirusa ili rotavirusa, koji primarno pogađaju probavni trakt.
Većina zdravih ljudi preboljet će gripu kod kuće uz odmor, dovoljan unos tekućine i lijekove za ublažavanje simptoma poput onih za snižavanje temperature i ublažavanje bolova. Međutim, za neke grupe gripa može biti izuzetno opasna i dovesti do teških komplikacija poput upale pluća, upale srčanog mišića ili mozga te sepse.
U rizične grupe spadaju osobe starije od 65 godina, djeca mlađa od pet godina (pogotovo mlađa od dvije), trudnice te osobe s hroničnim bolestima kao što su astma, dijabetes, bolesti srca, bubrega ili jetre, kao i osobe s oslabljenim imunološkim sistemom. Ako pripadate nekoj od ovih grupa i primijetite simptome gripe, važno je da se što prije javite svom ljekaru. Postoje antivirusni lijekovi koji, ako se primijene unutar prvih 48 sati od početka bolesti, mogu skratiti trajanje bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.
Alarmantni znakovi
Postoje određeni simptomi koji ukazuju na ozbiljne komplikacije i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, bez obzira na dob ili prethodno zdravstveno stanje. Kod odraslih osoba, alarmantni znakovi su: otežano disanje ili kratkoća daha te uporna bol ili pritisak u prsima ili trbuhu. Također, odmah potražite pomoć ako osjetite stalnu vrtoglavicu, zbunjenost, imate poteškoća s buđenjem, napada ili ne možete mokriti.
Kod djece obratite pažnju na ubrzano disanje, plavičaste usne ili lice. Znak za uzbunu su i rebra koja se vidljivo uvlače pri svakom dahu te jaka bol u mišićima zbog koje dijete odbija hodati. Hitnu pomoć potražite i kod znakova dehidracije, poput suhih usta i izostanka suza pri plaču. Bilo kakva vrućica kod djece mlađe od 12 sedmica zahtijeva hitan ljekarski pregled. Također, ako se simptomi poput temperature ili kašlja poboljšaju pa se naglo vrate i pogoršaju, to je znak za hitan odlazak ljekaru.
(24sata.info)
