Evropska unija razrađuje plan bez presedana koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo u bloku već sljedeće godine. Cilj Brisela je učvrstiti poziciju Kijeva u Evropi i trajno ga odvojiti od utjecaja Moskve, tvrdi deset zvaničnika i diplomata za Politico.
Četiri godine nakon početka ruske invazije punog obima, te dok Kijev insistira da se članstvo u EU do 2027. godine uvrsti u mirovni sporazum s Kremljom, ova ideja predstavlja dramatičnu promjenu u načinu na koji Unija prima nove članice. Prema ovom planu, Ukrajina bi dobila mjesto za stolom EU prije nego što provede sve reforme potrebne za puna članska prava.
Evropski zvaničnici i ukrajinska vlada ističu da je kandidatura Kijeva hitna. Rusija će vjerovatno pokušati “zaustaviti naše kretanje prema EU”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u Kijevu, objašnjavajući važnost formaliziranja datuma pristupa 2027. godine.
“Zato kažemo – navedite datum. Zašto konkretan datum? Jer će taj datum potpisati Ukrajina, Evropa, SAD i Rusija”, poručio je Zelenski.
Koncept “obrnutog proširenja”
Ideja Brisela podsjeća na nacrt “Unije u više brzina” Emmanuela Macrona. Najnovija verzija neformalno je nazvana “obrnuto proširenje” (“reverse enlargement”), jer efektivno uvodi zemlje u blok na početku procesa ispunjavanja kriterija, umjesto na kraju.
Zvaničnici EU smatraju da je ideja privlačna jer bi Kijevu dala prostora da dovrši reforme svojih demokratskih institucija i pravosuđa, istovremeno smanjujući vjerovatnoću da Ukrajina izgubi nadu i okrene leđa Zapadu. Međutim, pred ovim planom stoje prepreke, a najveća je mađarski premijer Viktor Orbán.
Na osnovu razgovora s diplomatama i zvaničnicima, Politico je identifikovao pet ključnih koraka ovog plana:
Priprema Ukrajine
EU ubrzava kandidaturu Ukrajine pružajući neformalne smjernice u pregovaračkim klasterima. Iako Kijev tvrdi da će biti “tehnički spreman do 2027.”, zvaničnici EU upozoravaju da neće biti prečica u pogledu reformi.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je opcije za razbijanje zastoja u proširenju, uključujući ideju da se zemlja pridruži, a zatim postepeno dobija prava i obaveze. Ovo ne znači spuštanje ljestvice, već slanje snažne političke poruke zemljama poput Ukrajine, Moldavije i Albanije. Iako se Njemačka protivi stvaranju “više nivoa članstva”, nada je da bi pritisak Pariza, Rima i Varšave mogao omekšati stav Berlina.
Najveći izazov je postići jednoglasnost svih 27 članica, čemu se Orbán oštro protivi. Brisel s pažnjom prati mađarske izbore u aprilu, nadajući se da bi Orbánov poraz mogao promijeniti stav Budimpešte. Njegov rival Péter Magyar obećao je referendum o ovom pitanju.
Ako Orbán ostane na vlasti, EU se nada da bi Donald Trump mogao biti ključni faktor. S obzirom na to da Trump želi posredovati u mirovnom sporazumu koji uključuje pristupanje Ukrajine EU do 2027., vjeruje se da bi on mogao pritisnuti svog saveznika Orbána da ne blokira dogovor.
Ukoliko sve drugo propadne, EU kao zadnju opciju razmatra aktiviranje Člana 7 ugovora EU protiv Mađarske. Ova sankcija bi mogla suspendovati prava glasa Mađarske u Uniji. Iako Brisel za sada oklijeva s ovim potezom kako ne bi išao na ruku Orbánu pred izbore, diplomate potvrđuju da je takav potez “apsolutno moguć” ako se opstrukcije nastave, prenosi Klix.
(24sata.info)