Ugledni njemački list Berliner Zeitung objavio je opširnu analizu u kojoj upozorava da lider HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, svako na svoj način, djeluju kao ključni akteri blokade evropskog i zapadnog energetskog puta Bosne i Hercegovine, čime se, kako navodi list, objektivno jača ruski utjecaj u zemlji.
Energetska zavisnost kao geopolitički problem
Berliner Zeitung navodi da se Bosna i Hercegovina godinama nalazi u geopolitičkom prostoru u kojem se sudaraju interesi Zapada i Rusije. Dok je Dodikov otvoreno proruski kurs već dugo u fokusu međunarodne javnosti, uloga Dragana Čovića često ostaje u sjeni, iako je, prema ocjeni autora, njegova politika jednako presudna za očuvanje postojećeg stanja.
Poseban naglasak stavljen je na pitanje Južne gasne interkonekcije – projekta koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim gasnim sistemom i LNG terminalom na Krku, čime bi se po prvi put smanjila potpuna zavisnost od ruskog gasa koji trenutno dolazi isključivo jednim pravcem, preko Srbije.
Medijski prostor za ruske poruke
Kao ilustrativan primjer, list navodi slučaj iz kraja decembra, kada je televizija Herceg-Bosna, za koju se navodi da je pod snažnim političkim utjecajem HDZ-a BiH, bez ikakve kritičke distance emitovala poruke ruskog ambasadora u BiH. U tim porukama je bosanskohercegovačkim vlastima sugerisano da se odupru, kako je navedeno, “pritisku iz Washingtona” i nastave oslanjanje na ruski gas.
Berliner Zeitung ocjenjuje da takav pristup nije novinarski propust, već svjesna politička odluka koja se uklapa u širi obrazac blokiranja energetske diversifikacije.
Otpor Južnoj interkonekciji
List podsjeća da HDZ BiH javno opravdava protivljenje projektu Južne interkonekcije tehničkim i upravljačkim pitanjima, ali da se u Sarajevu sve češće takva obrazloženja tumače kao izgovor za sistemsko odugovlačenje procesa koji bi oslabio ruski geopolitički utjecaj u zemlji.
Otvorena saradnja Čovića i Dodika
Berliner Zeitung dodatno ukazuje na otvorenu političku saradnju Čovića i Dodika, uključujući njihove javne sastanke i izjave o „dobroj saradnji“. Posebno se podsjeća na susret iz oktobra, nakon kojeg su obje strane potvrdile nastavak partnerstva i nakon općih izbora 2026. godine.
Prema ocjeni lista, upravo su SNSD i HDZ BiH godinama ključni akteri blokade reformskih zakona neophodnih za nastavak evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
Dvije taktike, isti ishod
U analizi se ističe da Dodik djeluje otvoreno i konfrontacijski, dovodeći u pitanje državne institucije i vežući Republiku Srpsku za Moskvu, dok Čović koristi umjereniju retoriku, ali se služi institucionalnim vetima, ustavnim mehanizmima i političkom pasivnošću kako bi se postigao isti rezultat – politička paraliza države.
List navodi da je ova podjela uloga dugoročna i planska, pri čemu jedan akter djeluje glasno, a drugi tiho, ali s istim strateškim efektom.
Test za Zapad
Zaključno, Berliner Zeitung naglašava da spor oko Južne gasne interkonekcije nije samo energetsko pitanje, već ključni test zapadnog utjecaja na Balkanu. Prema ocjeni autora, pitanje više nije da li Rusija pokušava destabilizirati Bosnu i Hercegovinu, već kako će Evropska unija i Sjedinjene Američke Države reagovati na domaće političke aktere koji tu strategiju omogućavaju iznutra.
Za Njemačku i Evropsku uniju, koje stabilnost Zapadnog Balkana sve više posmatraju kao vlastito sigurnosno pitanje, poruka ovog teksta je jasna: bez suočavanja s politikom unutrašnjih blokada, evropska perspektiva Bosne i Hercegovine ostat će ozbiljno ugrožena, prenosi Raport.
(24Sata.info)
