Novo istraživanje Univerziteta u Bristolu, zasnovano na iskustvima više od 750 roditelja iz Velike Britanije, Sjedinjih Američkih Država, Australije i Kanade, pokazalo je da četvrtina djece već s deset mjeseci razumije taktike obmane, a oko treće godine ovladavaju pravim laganjem.
Prema navodima istraživača, neka djeca već s osam mjeseci mogu shvatiti jednostavne oblike prevare, dok do 17. mjeseca polovina njih počinje koristiti osnovne strategije kako bi nadmudrili roditelje, poput pretvaranje da ne čuju da ih zovu ili skrivanja igračaka kako ih ne bi morali dijeliti.
U narednom periodu razvijaju dodatne tehnike, uključujući upuštanje u nestašluke u tajnosti te pravdanja vlastitog ponašanja, pri čemu se procjenjuje da oko treće godine ovladavaju vještinom laganja.
U istraživanju Univerziteta u Bristolu učestvovalo je više od 750 roditelja iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Kanade, koji su odgovarali na pitanja o razvoju svoje djece. Od ovog broja, 130 roditelja prijavilo je da su kod svoje djece, prije nego što su navršila 47 mjeseci, primijetili do 16 različitih oblika obmane. Primjeri uključuju klimanje glavom u znak negiranja kada ih pitaju jesu li pojeli čokoladu koju su upravo jeli.Autori istraživanja pojašnjavaju da se, jednom kada se nauče, ove “akcione” laži postepeno pojačavaju do otprilike druge godine života, kada djeca postaju vještija u prikrivanju informacija.
Vodeća autorica istraživanja Elena Hoicka ističe da u tom uzrastu djeca uče kako da prešute određene detalje. Naprimjer, kako da tačno kažu roditeljima da ih je brat ili sestra udario, ali izostave činjenicu da su oni prvi udarili svog brata ili sestru.
Hoicka navodi da je timu bilo posebno zanimljivo vidjeti kako se razumijevanje i korištenje obmane razvija već u iznenađujuće ranom uzrastu, a zatim nadograđuje u prvim godinama života, tako da djeca postaju prilično spretni i snalažljivi “mali lažovi”. Objašnjava da su prethodna istraživanja obmanu često posmatrala isključivo kao složeno ponašanje koje zahtijeva snažne jezičke vještine i naprednu sposobnost razumijevanja tuđih misli.
U novom istraživanju, stručnjaci su analizirali i primjere iz životinjskog svijeta, uključujući čimpanze, kapucine, antilope i ptice te su takav okvir primijenili na malu djecu. Na taj način uspjeli su da dokumentuju najranije oblike obmanjujućeg ponašanja kod djece i zaključe da ono započinje vrlo rano.
Hoicka, koja je majka troje djece, u tekstu napominje da iz ličnog iskustva može potvrditi koliko djeca znaju biti domišljata i lukava. Kao tipičan primjer navodi skrivanje ispod stola ili u kupatilu kako bi u miru jeli slatkiše ili čokoladu.
Profesorica ističe da se nada kako će rezultati ohrabriti roditelje i osobe koje rade s djecom, jer pokazuju da su ovakva ponašanja potpuno normalna u razvoju djece predškolskog uzrasta te im dati orijentir šta mogu očekivati kako bi ostali korak ispred dječije obmane.
Koautorica rada Jennifer Saul, profesorica filozofije na Univerzitetu Waterloo i autorica knjige “Lying, Misleading, and What is Said”, podsjeća da su se filozofi dugo bavili pitanjem moralnosti ljudske obmane, ali uglavnom fokusirajući se na odrasle koji obmanjuju jedni druge. Ona naglašava da ovo istraživanje pokazuje koliko se složenosti previđa kada se zanemare rani razvojni oblici obmanjujućeg ponašanja kod djece.
(24sata.info)