Ugledni austrijski dnevni list Der Standard objavio je analizu u kojoj se osporavaju tvrdnje iz teksta američkog političkog savjetnika Maxa Primorca o Bosni i Hercegovini. U članku se navodi da su pojedine teze o navodnoj radikalizaciji Sarajeva neutemeljene i zasnovane na pogrešnim interpretacijama. Tema je izazvala pažnju jer dolazi iz međunarodnih medija i tiče se percepcije države u zapadnoj javnosti.
Autorica analize Adelheid Wolfl ocijenila je sporni američki tekst kao politički obojen i problematičan, posebno zbog utjecaja koji njegov autor ima u američkim političkim krugovima. Primorac je ranije radio u State Departmentu i učestvovao u izradi političkih dokumenata konzervativnih organizacija, što je dodatno povećalo interes za njegove tvrdnje.
Tvrdnje o Sarajevu
Američki članak tvrdio je da žene u Sarajevu masovno nose nikab i da su džamije finansirane iz zaljevskih zemalja dominantan dio gradske panorame. Austrijski list te navode odbacuje, ističući da većina žena u Sarajevu ne nosi ni maramu, dok su potpuno pokrivene žene najčešće turistkinje iz arapskih zemalja.
Posebno je demantovana i tvrdnja da Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine planira prodati Sarajevsku hagadu iz 14. stoljeća. Prema navodima analize, takva odluka nikada nije bila razmatrana, a prihod od jedne publikacije o Hagadi namijenjen je humanitarnoj pomoći stanovništvu Gaze.
Stari narativi
Autorica podsjeća da narativ o navodnoj islamizaciji Bosne i Hercegovine postoji još od perioda prije rata devedesetih i da se često koristi u političke svrhe.
– Nošenje marame ili izgradnja džamija ne znači islamizaciju države. Ako su crkve simbol kulturnog kontinuiteta, zašto se džamije smatraju simbolom prijetnje? – rekao je Ćamil Duraković.
Prema njegovoj ocjeni, takve interpretacije imaju političku pozadinu i zanemaruju društveni kontekst zemlje.
Podaci o NATO-u i EU
Analiza se poziva i na istraživanja javnog mnijenja. Prema podacima iz 2023. godine, podrška članstvu u NATO-u najizraženija je među Bošnjacima i iznosi oko 85 posto, dok je među Hrvatima nešto manja od 63 posto. Visok je i nivo podrške evropskim integracijama i poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Ovi podaci, prema autorici, pokazuju drugačiju sliku društva od one prikazane u američkom članku.
Stav stručnjaka
Florian Bieber, profesor i voditelj Centra za studije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Grazu, smatra da demografske promjene u Sarajevu nisu rezultat religijske radikalizacije.
Prema njegovoj analizi, promjene su posljedica ratnih migracija i političkih pritisaka iz ratnog perioda, a ne procesa islamizacije. Također ističe da Islamska zajednica u BiH djeluje autonomno i da u zemlji ne postoji značajan politički utjecaj Irana.
Turizam kao argument
U tekstu se navodi i da prisustvo turista iz arapskih zemalja često biva pogrešno interpretirano. Podaci pokazuju da je tokom 2024. godine od oko 1,3 miliona turista u Bosni i Hercegovini manje od deset posto došlo iz zaljevskih zemalja.
Istovremeno, navodi se da Austrija godišnje prima veći broj muslimanskih turista nego Bosna i Hercegovina, što dodatno relativizira tezu o “islamizaciji”.
Zaključak
Autorica zaključuje da pojedini međunarodni tekstovi koriste dvostruke standarde u tumačenju religijskih simbola. Dok se politički obojeni nacionalizmi u drugim sredinama rijetko označavaju prijetnjom, islamski simboli u Bosni i Hercegovini često se predstavljaju kao sigurnosni problem.
Analiza austrijskog lista tako otvara širu raspravu o načinu na koji se Bosna i Hercegovina prikazuje u međunarodnim medijima, ali i o odgovornosti javnih komentatora kada iznose tvrdnje o osjetljivim društvenim temama, prenosi edijaspora.
(24sata.info)