Rusija pruža Iranu ključne obavještajne podatke o metama kako bi napali američke snage na Bliskom istoku. Ovo je prvi konkretan pokazatelj da još jedan od glavnih američkih protivnika učestvuje, barem indirektno, u novom, razornom ratu, potvrdila su tri američka zvaničnika upoznata s obavještajnim podacima za Washington Post.
Ova pomoć, o kojoj se do sada nije javno govorilo, signalizira da u sukobu koji se brzo širi sada učestvuje i jedna od glavnih američkih nuklearnih rivala s izuzetnim obavještajnim kapacitetima.
Od samog početka rata u subotu, Rusija prosljeđuje Iranu tačne lokacije američkih vojnih resursa, uključujući ratne brodove i avione, tvrde zvaničnici koji su govorili pod uslovom anonimnosti. Jedan od izvora je ovaj potez Moskve opisao kao “prilično sveobuhvatan napor”.
Američki gubici i precizni udari
Obim ruske pomoći trenutno nije u potpunosti jasan, posebno s obzirom na to da su vlastiti kapaciteti iranske vojske za lociranje američkih snaga znatno smanjeni u prvih sedam dana borbi.
Ipak, posljedice se već osjete. Šest američkih vojnika je poginulo, a nekoliko ih je povrijeđeno u nedjeljnom napadu iranskog drona u Kuvajtu. Također, posljednjih dana pogođena je i stanica CIA-e u američkoj ambasadi u Rijadu (Saudijska Arabija).
Analitičari ističu da se dijeljenje obavještajnih podataka savršeno uklapa u obrazac iranskih napada koji ciljaju američku komandnu infrastrukturu, radare i privremene objekte.
“Iran vrši veoma precizne udare na radare za rano upozoravanje i radare dugog dometa. Rade to vrlo ciljano, napadajući komandu i kontrolu”, izjavila je Dara Massicot, stručnjakinja za rusku vojsku iz Carnegie zadužbine za međunarodni mir, prenosi Klix.
S obzirom na to da Iran posjeduje samo nekoliko vojnih satelita, Massicot ističe da su im satelitski snimci koje pruža napredna ruska svemirska tehnologija od neprocjenjive vrijednosti.
“Režim je uništen”, tvrdi Bijela kuća
S druge strane, američko-izraelska kampanja je do sada pogodila više od 2.000 iranskih meta, uključujući lokacije balističkih projektila, pomorske baze, ali i samo rukovodstvo zemlje, uključujući iranskog vrhovnog vođu koji je ubijen na samom početku sukoba.
“Iranski režim je apsolutno uništen”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly, ne komentarišući navode o ruskoj pomoći. “Njihova odmazda balističkim projektilima je svakim danom sve slabija, mornarica im je zbrisana, proizvodni kapaciteti srušeni, a proxy grupe jedva da pružaju otpor.”
Pentagon i CIA su odbili komentarisati ove navode. Američki ministar odbrane Pete Hegseth nedavno je izjavio da Rusija i Kina, iako najmoćniji iranski saveznici, “zapravo nisu faktor ovdje”. Izvori također potvrđuju da Kina, uprkos bliskim vezama s Teheranom, ne pomaže odbrani Irana.
Osveta za Ukrajinu i geopolitički interesi
Stručnjaci naglašavaju da Iran sada uspijeva probiti američku zračnu odbranu sofisticiranije nego ikada prije. To dovodi do ubrzanog trošenja zaliha preciznog oružja i presretača Pentagona, što je izazvalo zabrinutost generala Dana Cainea, načelnika Združenog štaba, čija je upozorenja administracija Donalda Trumpa pokušala umanjiti.
Zanimljivo je da je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na mreži X objavio da je Trumpova administracija zatražila pomoć u odbrani od iranskih dronova, te da će Kijev u znak podrške poslati svoje “specijaliste”.
Ruska podrška Iranu posmatra se i kroz prizmu rata u Ukrajini. Iran je bio jedan od glavnih pomagača Moskve, snabdijevajući je jeftinim dronovima kamikazama.
“Rusi su itekako svjesni pomoći koju mi pružamo Ukrajincima. Mislim da su bili veoma sretni što mogu uzvratiti udarac”, rekao je jedan od američkih zvaničnika.
Iako Rusija izbjegava direktan vojni angažman jer joj je fokus i dalje na Ukrajini, Kremlj vidi prednosti u produženom ratu između SAD-a i Irana. Pored većih prihoda od nafte, ovaj sukob dramatično odvlači pažnju Amerike i Evrope sa ukrajinskog fronta, a Iran bi mogao postati najnovija zemlja koja gubi prorusku vladu, nakon svrgavanja Bashara al-Assada u Siriji krajem 2024. i američke vojne racije u kojoj je uhapšen venecuelanski predsjednik Nicolás Maduro u januaru.
(24sata.info)