Bivši nezavisni kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zdenko Lučić u prvom medijskom nastupu nakon izbora govorio je o izbornom porazu, troškovima kampanje, političkoj budućnosti te upozorio na moguće nezakonitosti u raspolaganju državnom imovinom i privatizaciji.
Zdenko Lučić gostovao je u Slobodan podcastu, gdje je u razgovoru s urednikom Tvrtkom Milovićem poručio kako se, unatoč izbornom porazu, ne namjerava povući iz političkog života.
Lučić je na ovogodišnjim Općim izborima bio nezavisni kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, uz potporu Hrvatske petorke i još nekoliko hrvatskih političkih stranaka. Prema njegovim riječima, osvojio je približno 57.000 glasova, ali takvim rezultatom nije zadovoljan.
Izgubio sam i časno i pošteno priznao poraz, čestitao protukandidatima. Za mene je to poražavajuće s obzirom na ono što sam nudio, rekao je Lučić.
Otkrio koliko je potrošio na izbornu kampanju
Govoreći o financiranju kampanje, Lučić je naveo kako su ukupni troškovi iznosili približno 142.600 KM.
Od toga je, prema njegovim riječima, oko 92.000 KMizdvojio za dva plaćena televizijska gostovanja na Face TV-u, dok je 18.000 KM potrošio na kazne povezane s preuranjenom kampanjom. Preostali iznos odnosio se na promidžbene materijale i druge izborne troškove.
Lučić je ustvrdio kako tijekom kampanje nije imao jednak pristup medijima kao njegovi politički protivnici te je kritizirao dodjelu javnih sredstava pojedinim medijskim kućama neposredno prije izbora.
Podsjetimo, portal Jabuka.tv tijekom izborne kampanje namjeravao je napraviti intervju i sa Zdenkom Lučićem, tadašnjim nezavisnim kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Lučić se zahvalio na pozivu za intervju, navodeći druge obveze.
Posebno je problematizirao financijsku potporu medijima iz javnih proračuna u razdoblju izborne kampanje, smatrajući da takva praksa može utjecati na ravnopravnost kandidata.
Upozorio na privatizaciju i državnu imovinu
Značajan dio razgovora bio je posvećen državnoj imovini, privatizaciji i mogućim zlouporabama javnih ovlasti.
Lučić je ponovio tvrdnje koje je iznosio tijekom kampanje, posebno u vezi s raspolaganjem imovinom nekadašnjih društvenih poduzeća i imovinom koja je bila predmet sukcesije bivše Jugoslavije.
Smatra kako dio te imovine nije mogao biti predmet pretvorbe i privatizacije na način na koji su ti postupci provedeni.
Kao jedan od primjera spomenuo je nekadašnji mostarski gospodarski gigant Sokol, postavljajući pitanje što se dogodilo s njegovim potraživanjima i imovinom.
Prema njegovim tvrdnjama, pojedina potraživanja preuzimala su poduzeća osnovana u inozemstvu, a novac je potom završavao izvan prvotnih gospodarskih subjekata.
Lučić je također ustvrdio kako su u pojedinim postupcima nestajali dokumenti te da zbog toga nisu utvrđene sve okolnosti mogućih nezakonitosti.
Naglasio je kako su informacije i dokumenti koje je ranije objavljivao dostupni na njegovim internetskim stranicama te očekuje da će se njima pozabaviti nadležne institucije.
Hoće li ih institucije Bosne i Hercegovine prepoznati ili neće, to ćemo vidjeti. Ja sam siguran da hoće jednoga dana, poručio je.
Riječ je o Lučićevim tvrdnjama i optužbama, a ne o sudski utvrđenim činjenicama o odgovornosti osoba koje je spominjao.
Spomenuo Ukras kamen, solarne elektrane i Miljkoviće
Govoreći o mogućim nezakonitostima u raspolaganju zemljištem, Lučić je posebno izdvojio slučaj poduzeća Ukras kamen u Posušju.
Ustvrdio je kako su u tom slučaju postojale nepravilnosti povezane s postupcima usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra te djelovanjem pojedinih institucija.
Kritizirao je i način na koji se u Hercegovinidodjeljuje zemljište za izgradnju solarnih elektrana.
Kao jedan od primjera naveo je Miljkoviće kod Mostara, gdje je, prema njegovim tvrdnjama, bilo spornih postupaka povezanih s izdavanjem dozvola i izgradnjom infrastrukture.
Spomenuo je i solarne projekte na području Stoca, Gruda i Ljubuškog, upozoravajući da bi država trebala imati jasne prostorne i razvojne planove prije dodjele zemljišta investitorima.
Lučić smatra da bi nadležne institucije trebale ispitati zakonitost takvih projekata te, ako se utvrde nezakonitosti, poduzeti odgovarajuće mjere.
Bez vladavine prava nema ozbiljnih investicija
Lučić je ocijenio kako BiH neće ostvariti značajniji gospodarski napredak bez promjene načina upravljanja javnim institucijama i učinkovitije zaštite vlasničkih prava.
Kao primjer naveo je projekt osnivanja Agrobanke u BiH, na kojem, prema njegovim riječima, radi već dvije godine.
Ustvrdio je kako međunarodni investicijski fondovi nisu zainteresirani za financiranje takvog projekta u postojećim pravnim i političkim okolnostima.
Posebno je upozorio na probleme poljoprivrednih zadruga koje, kako tvrdi, zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa ne mogu koristiti zemljište kao osnovu za financiranje i razvoj proizvodnje.
Govorio je i o velikoj ovisnosti BiH o uvozu prehrambenih proizvoda, smatrajući da domaća poljoprivreda ima znatno veći potencijal.
Kritizirao Čovića i najavio praćenje svakog poteza vlasti
Lučić je tijekom razgovora više puta kritizirao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i način na koji se, prema njegovu mišljenju, upravlja političkim procesima u BiH.
Smatra kako se politička moć predugo zadržava u rukama istih ljudi te da je nužna promjena političkih struktura.
Govoreći o novoizabranoj hrvatskoj članici Predsjedništva BiH Darijani Filipović, rekao je kako je pred njom zahtjevno razdoblje i da će tijekom mandata morati izgraditi vlastiti politički profil.
Istodobno je izrazio uvjerenje kako se u sljedeće četiri godine neće dogoditi značajniji pomaci na europskom putu BiH niti u provedbi ključnih reformi.
Najavio je da će nastaviti pratiti političke odluke, imenovanja i zakonodavne inicijative.
Pratit ćemo što rade, svaki korak, svaku odluku, imenovanje svakog diplomata, donošenje svake zakonske inicijative, poručio je Lučić.
Otvorena mogućnost osnivanja nove političke stranke
Jedna od najvažnijih poruka razgovora odnosila se na Lučićev politički angažman nakon izbora.
Potvrdio je kako želi nastaviti suradnju sa strankama Hrvatske petorke, odnosno širim savezom hrvatskih političkih stranaka koje su poduprle njegovu kandidaturu.
Posebno je istaknuo povjerenje u političke lidere Iliju Cvitanovića, Marija Karamatića, Ivana Vukadina i Slavena Raguža.
Ipak, nije isključio mogućnost samostalnog političkog djelovanja, uključujući i osnivanje vlastite stranke.
Ta mogućnost je otvorena. Ukoliko ne postignem konsenzus s Petorkom, to jest Desetorkom, neću imati izbora, izjavio je.
Dodao je kako smatra da mu približno 57.000 osvojenih glasova daje politički legitimitet i obvezu da nastavi javno djelovati.
Imam povjerenje od 57.000 građana Bosne i Hercegovine. To povjerenje u svom budućem radu moram opravdati, rekao je.
Poruka mladima i iseljenicima
Govoreći o budućnosti BiH, Lučić je istaknuo važnost uključivanja mladih u politički i društveni život te stvaranja uvjeta za povratak iseljenika.
Smatra kako bez obrazovanih ljudi, snažnih institucija i suradnje među narodima nije moguće ostvariti dugoročan napredak.
Na kraju razgovora potvrdio je da će njegove internetske stranice i profili na društvenim mrežama ostati aktivni te da namjerava nastaviti komunikaciju s građanima.
Idemo u daljnje političke procese i boriti se za prava građana Bosne i Hercegovine i Hrvata Bosne i Hercegovine, zaključio je Lučić.
(24sata.info)