Ekonomski stručnjak Admir Čavalić tokom gostovanja u emisiji “Špica” na TVSA istakao je da se fokus trenutno nalazi na privredi te da bi rast cijena, koji bi za pojedine kompanije mogao dostići i do 30 posto, u kratkom roku drastično smanjio konkurentnost domaće privrede.
Taj trošak će se, upozorava, neminovno preliti na krajnje potrošače.
“Kada je riječ o kompanijama koje posluju na domaćem tržištu, vrlo je vjerovatno da će taj trošak automatski prebaciti na krajnjeg potrošača. Građani će to osjetiti kroz dodatni udar inflacije, odnosno rast cijena proizvoda i usluga”, naveo je Čavalić.
Za razliku od velikih sistema koji su se u određenoj mjeri osigurali ranije potpisanim dugoročnijim ugovorima, manja preduzeća nemaju taj manevarski prostor.
“Spomenuli ste eventualne bankrote i propasti. To se može očekivati kod mikro, malih i srednjih biznisa ako ne budu spremni na ovakva povećanja”, kazao je Čavalić, izrazivši nadu da će vlast i predstavnici privrede kroz dijalog pronaći rješenje kako bi se najavljeni udar ublažio.
Osvrnuvši se na mogućnost uvođenja blok tarifa za domaćinstva, modela po kojem oni koji troše više plaćaju i skuplju struju, Čavalić je ponovio svoje oštro protivljenje takvom rješenju.
“U javnosti se predstavlja kao da je struja luksuzno dobro. Ja sam doktor ekonomskih nauka i to drugačije posmatram. Struja nije luksuzno dobro”, naglasio je.
Kako objašnjava, veća potrošnja električne energije u pravilu nije odraz luksuza ili viših primanja, već veličine domaćinstva.
“Šta je prediktor toga da će domaćinstvo više trošiti? Činjenica da li u domaćinstvu ima djece. Pogotovo ako ima više djece, onda postoje veće potrebe za korištenjem šporeta, mašine za suđe, mašine za veš, sušilice i slično. Zadnje što nam sada treba jeste da oporezujemo više djece ili natalitet, koji je već fragilan”, potcrtao je Čavalić.
Govoreći o cijenama goriva, Čavalić je naveo da na tržištu već postoje prvi signali pojeftinjenja, izdvojivši Unsko-sanski kanton gdje je zabilježen blagi pad cijena naftnih derivata.
Očekuje da bi se taj trend mogao preliti i na ostatak Bosne i Hercegovine, zahvaljujući kretanjima na svjetskim berzama i smirivanju geopolitičkih tenzija.
Kao važan faktor stabilizacije naveo je i najave američkog predsjednika Donalda Trumpa o okončanju tenzija s Iranom, podsjetivši da su raniji cjenovni šokovi bili direktna posljedica kriza na Bliskom istoku i blokada u Hormuškom moreuzu.
(24sata.info)