Dokument pod nazivom Priprema za širu Uniju donosi koncept “postupne integracije”, ali i značajne promjene u načinu odlučivanja unutar EU, kao i oštre zaštitne mehanizme za novopridošle članice.
Iako se dokument odnosi na sve države kandidatkinje i regiju Zapadnog Balkana, za Bosnu i Hercegovinu ovaj paket donosi niz novih prilika, ali i vrlo jasna upozorenja.
Glavna novina koju Komisija predlaže jeste postupna integracija. Za razliku od dosadašnjeg modela po kojem su zemlje čekale punopravno članstvo kako bi osjetile konkretne benefite, novi pristup omogućava kandidatima učešće u odabranim politikama, jedinstvenom tržištu i programima EU i prije zvaničnog ulaska.
Za građane i privredu u BiH to bi moglo značiti raniji pristup pojedinim evropskim fondovima i olakšano poslovanje. Međutim, Evropska komisija jasno naglašava: pogodnosti dolaze ranije, ali se i zahtjevi moraju ispuniti ranije.
Da bi BiH koristila ove beneficije, morat će se znatno brže i potpunije uskladiti sa strateškim područjima EU, s posebnim naglaskom na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.
Manje opasnosti od pojedinačnih blokada i veta
Jedna od najvažnijih izmjena koje bi mogle ići u prilog BiH jeste prijedlog reforme odlučivanja unutar samog procesa pregovora. Komisija predlaže da se o otvaranju pregovaračkih klastera i zatvaranju poglavlja odlučuje kvalificiranom većinom, umjesto dosadašnje jednoglasnosti. Jednoglasnost bi ostala obavezna samo za konačni završetak pristupnog procesa.
Za BiH ovo je ključna izmjena jer smanjuje rizik da pojedine države članice blokiraju napredak zemlje u međukoracima zbog bilateralnih i političkih nesuglasica.
Također, nove članice će se morati obvezati da u određenom periodu neće koristiti pravo veta kako bi blokirale buduća proširenja na druge susjede zbog bilateralnih sporova.
Uz pogodnosti dolaze i do sada najstroži zaštitni mehanizmi. Unija želi osigurati da nove članice ne nazaduju u polju vladavine prava i demokratskih standarda nakon što uđu u EU.
– Dugotrajni nadzor: Sektorske zaštitne mjere u pravosuđu, privredi i unutrašnjim poslovima, koje su ranije trajale do tri godine nakon ulaska u EU, sada bi se mogle produžiti na 10 ili čak 15 godina.
– Oduzimanje prava glasa i zamrzavanje novca: U slučaju teškog kršenja temeljnih vrijednosti EU, predviđeni su mehanizmi kažnjavanja. Odluke o pokretanju ovih mehanizama donosile bi se po ubrzanom postupku, a u najtežim slučajevima nova članica može ostati bez prava glasa ili doživjeti zamrzavanje finansijskih sredstava.
Gdje je BiH u ovoj priči i zašto nismo u “prvoj liniji”?
Dok reformske mjere načelno obuhvataju i BiH, objavljeni dokument jasnije odslikava trenutnu poziciju naše zemlje u odnosu na ostatak regije.
Evropska komisija je najavila da će u sklopu paketa o proširenju (koji se objavljuje 28. oktobra) izraditi konkretne okvirne planove s rokovima po etapama samo za četiri kandidatkinje koje su najdalje otišle u procesu: Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu.
Bosna i Hercegovina se ne nalazi u ovoj grupi, što šalje jasnu poruku, sistemska olakšanja poput kvalificirane većine i postupne integracije stoje na raspolaganju, ali brzina kojom će ih BiH iskoristiti zavisi isključivo od domaće spremnosti na provedbu ključnih reformi.
Najdirektniju poruku za Bosnu i Hercegovinu poslao je šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca. On je potvrdio da će Komisija u okviru Paketa proširenja predstaviti indikativne mape puta s okvirnim vremenskim linijama za ulazak u EU za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, jer su te zemlje zadržale reformski zamah.
“Zbog dugotrajne političke blokade, Bosna i Hercegovina nažalost nije uvrštena među njih”, jasno je navedeno u poruci šefa Delegacije EU, što predstavlja direktnu posljedicu višegodišnjeg političkog zastoja i neusvajanja reformskih zakona.
Ipak, iz Delegacije EU naglašavaju da ovo ne znači definitivno zatvaranje vrata za našu zemlju. Soreca je istakao da prilika i dalje postoji, ali da je ključ u rukama domaćih političara i vlasti koje se formiraju nakon nedavno održanih izbora.
“Ali vrata za članstvo u EU ostaju širom otvorena za BiH. Nakon nedavnih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka ka integraciji u EU trebalo bi biti ključni prioritet novouspostavljenih vlasti”, naglasio je Soreca.
Šef Delegacije EU podsjetio je i na neraskidive ekonomske, geografske i historijske veze koje Bosnu i Hercegovinu vežu za Uniju, poručivši da je njena sudbina neupitno u Briselu.
“EU pokriva više od dvije trećine ukupne trgovine BiH. Naši građani su povezani dubokim kulturnim, porodičnim i ekonomskim vezama. Geografski i historijski, Bosna i Hercegovina se nalazi u samom srcu Evrope. Njena budućnost pripada Evropskoj uniji”, poručio je Soreca.
(24sata.info)