Sagovornici Reutersa priznali su da uspon stranaka skeptičnih prema pomoći Kijevu nosi politički rizik, ali smatraju da je evropska podrška dovoljno čvrsta da izdrži promjene vlasti u pojedinim državama. Upozorili su da Ukrajina ulazi u tešku zimu, uz manjak vojne opreme i finansiranja.
Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys rekao je da evropske prijestolnice prate politička kretanja, ali da pomoć neće stati ni ako neke zemlje oslabe podršku.
“Ako neko dodatno ispadne iz kruga snažnih podržavalaca Ukrajine, drugi će stati iza nje jer je to u našem interesu”, rekao je Budrys.
Sličnu poruku poslao je i estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna, koji je nakon posjete Kijevu u augustu rekao da su ukrajinski zvaničnici posebno zabrinuti zbog zime, nedostatka protivzračne odbrane i novca za širenje programa udara dugog dometa.
Prenio je i poruku predsjednika Volodimira Zelenskog: “Molim vas da poguramo sve različite političke okvire kako bismo sada imali stvarne isporuke jer bi ovo mogao biti najmračniji čas za Ukrajinu.”
U Francuskoj je čelnica Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen rekla da bi, ako postane predsjednica, nastavila obuku ukrajinskih vojnika, isporuke vojne opreme i podršku takozvanoj Koaliciji voljnih, ali da bi prestala praksa neograničene finansijske pomoći.
U Njemačkoj je krajnje desni AfD, nakon pobjeda na regionalnim izborima na istoku zemlje, pojačao kritike na račun pomoći kancelara Friedricha Merza, procijenjene na više od 12 milijardi eura ove godine.
Finski predsjednik Alexander Stubb ocijenio je da politički zaokreti u Evropi ne znače automatski i promjenu kursa prema Kijevu. Prema njegovim riječima, zemlje na istočnom krilu NATO-a i sjever Evrope vjerovatno će i dalje nositi glavni teret podrške ako entuzijazam drugdje oslabi, ali bez suštinskog zaokreta u evropskoj politici prema Ukrajini.
(24sata.info)