Sada, kao dio predizborne kampanje lideri stranaka iz FBiH ističu da će se boriti uglavnom za iste ili slične programske prioritete, iako se javljaju i određeni glasovi koji bi mogli sugerirati na drugačije aspiracije onih koji budu formirali vlast.
Prvo je Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto (Naša stranka), govoreći za Klix.ba početkom mjeseca rekao da se prilikom raspodjele vlasti 2022. razmatralo zahtijevanje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO).
Na sličnom tragu je bio i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović kada je nedavno za Klix.ba rekao da će u slučaju izborne pobjede tražiti MVTEO.
Obje izjave ili možda najave ne bi značile previše ako se ne bi imala na umu činjenica da su Bošnjaci posljednji put vodili MVTEO čak 2002. godine.
Tada je na čelu ovog ministarstva bila Azra Hadžiahmetović, koju je na tom mjestu naslijedio hrvatski kadar Mila Gadžić (HDZ). Nakon dvije dame, MVTEO je od 2007. godine do danas u rukama kadrova iz entiteta Republika Srpska.
Novo doba, novi značaj
Pored brojnih modela blokiranja i veta u državnim ministarstvima, nema sumnje da je svako za sebe značajno u domenu koji uređuje i reguliše.
Međutim, MVTEO je u odnosu na druga ministarstva dodatno povećalo svoj ulog što je najjasnije vidljivo od 2019. godine kada ovo ministarstvo vodi ministar Staša Košarac (SNSD).
Tendencija rasta izvoza namjenske industrije FBiH, iako privremeno prekinuta, predstavlja ključni primjer značaja MVTEO-a. Upravo ovo ministarstvo izdaje potrebne izvozne dozvole kompanijama namjenske industrije, vrši inspekcijski nadzor, ali i vodi centralni registar svih kompanija koje učestvuju u ovoj strateškoj grani industrije.
U ovom trenutku upravo ovo MVTEO, odnosno ministar Košarac blokiraju razvoj bespilotnih letjelica vojne namjene u kompanijama namjenske industrije FBiH.
Tako je u januaru ove godine ministar Košarac donio rješenje kojim se kompaniji BNT Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika oduzima dozvola za proizvodnju dronova zbog, kako navodi, kršenja Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme.
Međutim, osim BNT-a, Košarac je zbog civilnog razvoja dronova u maju ove godine inspekciju MVTEO-a poslao u Javnu ustanovu Centar za napredne tehnologije.
Osim inspekcije protiv Centra za napredne tehnologije je podignuta i krivična prijava zbog razvoja dronova koji mogu biti dvostruke namjene.
S druge strane, Košarac i MVTEO još nisu reagovali na najavu o proizvodnji dronova između kompanije Kosmos i start-up projekta “RMUS Balkans”. Košarac nije reagovao, niti će, na gradnju fabrika dronova izraelske kompanije Elbit u Srbiji jer zašto i bi. Dugoročno će i MUP RS bez sumnje postati korisnikom izraelskih dronova, naravno u svrhu obavljanja policijskih zadataka.
Šire posmatrano inicijativu više kompanija za razvoj bespilotnih letjelica u FBiH blokira upravo mogućnost ministra Košarca da to zabrani.
Prema uhodanom modelu sve do prototipskog razvoja, ministar Košarac nema ništa sporno da bi nakon finalizacije prototipa daljnji razvoj bio obustavljen.
Uzimajući u obzir činjenicu da se primarno bošnjački kadrovi “hvataju” za namjensku industriju, ali i uvažavajući izvozni potencijal bh. kompanija, stranke koje budu
dijelile kolač vlasti, trebale bi razmišljati izvan dosadašnjih okvira i tražiti MVTEO. Ili će “letjeti” Košarac ili bh. bespilotne letjelice, u svakom slučaju let je zagarantiran.
(24sata.info)