Građani u nedjelju odlučuju o novom sazivu parlamenta, dok oštro podijeljeni blokovi vode mrtvu trku uoči glasanja
Šveđani u nedjelju izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli označiti historijski zaokret u politici ove skandinavske zemlje. Birači će odlučivati hoće li po prvi put u historiji uvesti radikalno desničarsku stranku u vladu ili će povjerenje pokloniti bloku lijevog centra i vratiti zemlju tradicionalnijim liberalnim vrijednostima.
Istraživanja javnog mnijenja objavljena uoči izbora pokazuju da opozicija predvođena socijaldemokratima ima blagu i izuzetno tijesnu prednost, ali i da aktuelni premijer Ulf Kristersson u samom finišu kampanje ubrzano smanjuje zaostatak.
Smanjenje imigracije i borba protiv kriminala vs. pad standarda
Pristalice vladajućeg desnog bloka ističu da su dosadašnje mere usmjerene na suzbijanje nasilja kriminalnih grupa i drastično smanjenje imigracije dale rezultate, te da bi pobjeda bila potvrda nastavka takve politike. Premijer Kristersson poručio je da može ujediniti desnicu, najavivši da će u slučaju pobjede u novu vladu zvanično uključiti i radikalno desničarske Švedske demokrate.
S druge strane, liderka socijaldemokrata Magdalena Andersson upozorava da je desničarska vlast oslabila ekonomiju i osiromašila građane, pretvarajući Švedsku u znatno zatvorenije i tvrđe društvo.
“Snaga naše zemlje uvijek se zasnivala na zajedništvu, dok je pod ovom vladom privredni rast pao daleko ispod potencijala, a kupovna moć domaćinstava osjetno oslabila”, naglasila je Andersson.
Matematika koalicija i opasne podjele
Eventualni ulazak Švedskih demokrata, predvođenih Jimmijem Åkessonom, u izvršnu vlast predstavljao bi novi vjetar u leđa radikalnoj desnici širom Evrope. Ova stranka je tokom prethodne četiri godine iz parlamenta pružala podršku Kristerssonovoj manjinskoj vladi, čime je dodatno učvrstila poziciju u desnom bloku.
Sam ishod izbora mogao bi direktno ovisiti o tome hoće li manja stranka Liberala preći izborni prag od četiri posto i tako osigurati presudne mandate za desnu koaliciju.
Istovremeno, sastavljanje vlade u slučaju pobjede ljevice nosi brojne izazove. Iako se opozicioni blok načelno slaže oko jačanja socijalne zaštite i pomoći Ukrajini, među strankama postoje duboka neslaganja u vezi sa strogosću imigrantske politike, oporezivanjem bogatih i izgradnjom novih nuklearnih reaktora. Dodatni problem za Magdalenu Andersson predstavlja i stav stranke Centar, koja odbija ući u bilo kakvu koaliciju u kojoj učestvuje Lijeva stranka.
(24sata.info)