Predsjednik HSS-a Mario Karamatić pozvao je hrvatske političke stranke na potpunu blokadu uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini ukoliko nakon izbora hrvatski član Predsjedništva BiH ponovo bude izabran dominantno glasovima bošnjačkih birača.
Karamatić smatra da bi u takvom scenariju HDZ BiH i ostale stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora trebale odbiti učešće u formiranju novog saziva vlasti.
Na njegove poruke oštro je reagovao izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić, koji smatra da takva politika predstavlja nastavak prijetnji blokadom državnih institucija.
Karamatić pozvao HDZ BiH da se unaprijed obaveže
Karamatić je zatražio da HDZ BiH i ostali politički partneri javno saopće da neće učestvovati u formiranju nove vlasti ukoliko se, prema njegovom tumačenju, ponovi „preglasavanje Hrvata“ prilikom izbora člana Predsjedništva BiH.
Pozvao se pritom na ranije zaključke Hrvatskog narodnog sabora, posebno na Zaključak broj 7, tvrdeći da već postoji politička obaveza stranaka okupljenih oko HNS-a da ne prihvate takav izborni ishod.
Njegov stav zasniva se na političkom konceptu „legitimnog predstavljanja“, prema kojem bi hrvatskog člana Predsjedništva trebali birati prvenstveno hrvatski birači.
Ustav BiH i važeći Izborni zakon, međutim, trenutno predviđaju da se bošnjački i hrvatski član Predsjedništva neposredno biraju s teritorije Federacije BiH, bez posebnih biračkih spiskova prema nacionalnoj pripadnosti glasača.
Predložio da Borjana Krišto ostane u tehničkom mandatu
Karamatić je otišao korak dalje i iznio prijedlog kako bi takva blokada izgledala u praksi.
Prema njegovoj zamisli, u slučaju izbornog rezultata koji stranke HNS-a smatraju neprihvatljivim, ne bi trebalo omogućiti formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH.
To bi značilo da bi postojeći saziv, na čijem je čelu Borjana Krišto, nastavio obavljati dužnost u tehničkom mandatu dok se ne postigne dogovor o izmjenama izbornog sistema.
Karamatić smatra da bi takav pristup trebalo zadržati sve dok ne budu uspostavljeni izborni mehanizmi koji bi, prema njegovom političkom stavu, garantirali izbor „legitimnih predstavnika“ Hrvata.
Podsjetio na dugogodišnji tehnički mandat Vlade FBiH
Kao argument za svoj prijedlog Karamatić je podsjetio i na raniju situaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Nakon Općih izbora 2018. godine nije formirana nova Vlada Federacije BiH, pa je prethodni saziv na čelu s tadašnjim premijerom Fadilom Novalićem nastavio raditi još godinama.
Nova Vlada FBiH formirana je tek 2023. godine.
Karamatić ovaj primjer koristi kao argument da bi i Vijeće ministara moglo nastaviti funkcionisati u postojećem sastavu ukoliko poslije izbora ne bude političkih uslova za uspostavljanje nove vlasti.
Đonlagić oštro odgovorio
Na Karamatićeve izjave reagovao je izaslanik u Domu naroda PSBiH Dženan Đonlagić.
On smatra da najave blokiranja državnih institucija predstavljaju nastavak politike političkih ucjena i etničkih podjela.
Đonlagić je kao odgovor na takvu politiku izdvojio Slavena Kovačevića, navodeći njegovu kandidaturu i eventualni izbor kao građanski i demokratski odgovor na prijetnje blokadom države.
Time je ponovo otvoreno jedno od ključnih političkih pitanja pred izbore – odnos između postojećeg načina izbora članova Predsjedništva i zahtjeva stranaka HNS-a za promjenom izbornog sistema.
Đonlagić spomenuo Antu Jelavića
U odgovoru Karamatiću Đonlagić se osvrnuo i na događaje s početka 2000-ih te mu poručio da se „mane ćorava posla“.
Kao historijsku paralelu naveo je slučaj nekadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića i pokušaj uspostavljanja takozvane Hrvatske samouprave 2001. godine.
Jelavić je u martu 2001. smijenjen s funkcije odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha nakon političke krize povezane s Hrvatskim narodnim saborom i projektom samouprave.
Đonlagić je taj slučaj naveo kao upozorenje Karamatiću u kontekstu njegovih današnjih poziva na institucionalnu blokadu.
Jelavićev slučaj imao i kasniji pravosudni nastavak
Jelavićeva politička smjena i kasniji pravosudni postupci ne predstavljaju isti događaj i važno ih je razlikovati.
Nekoliko godina nakon smjene Jelavić se našao pred Sudom BiH u predmetu povezanom s Hercegovačkom bankom. Nakon prvostepene osuđujuće presude otišao je u Hrvatsku, a taj predmet je kasnije imao dodatni pravosudni nastavak.
Zbog toga se Đonlagićevo pozivanje na Jelavića prvenstveno može posmatrati kao političko upozorenje i historijska paralela koju je on povukao, a ne kao tvrdnja da su današnje okolnosti pravno identične događajima iz 2001. godine.
Izbor hrvatskog člana Predsjedništva godinama predmet spora
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva jedno je od najdugotrajnijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a godinama traže izmjene Izbornog zakona kojima bi se, prema njihovom stavu, spriječilo da brojniji bošnjački birači presudno utiču na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
S druge strane, protivnici takvog modela upozoravaju da bi dodatno etničko ograničavanje biračkog prava produbilo postojeće podjele i udaljilo BiH od građanskog principa političkog predstavljanja.
Karamatićeva najava sada podiže politički ulog jer se više ne govori samo o zahtjevu za izmjenama Izbornog zakona, nego i o mogućnosti blokiranja formiranja vlasti nakon izbora.
Najava blokade za sada je politički stav
Karamatićeve izjave ne znače da je odluka o blokadi već donesena niti da su HDZ BiH i sve stranke HNS-a prihvatile njegov prijedlog.
Riječ je o njegovom pozivu tim strankama da se unaprijed obavežu na takav način djelovanja ukoliko izborni rezultat bude onakav kakav smatra neprihvatljivim.
Đonlagić, s druge strane, takav pristup vidi kao prijetnju funkcionisanju države i odgovara pozivom na građanski politički model.
Zbog približavanja izbora i činjenice da pitanje načina izbora članova Predsjedništva BiH već godinama izaziva duboke političke sporove, sukob stavova Karamatića i Đonlagića mogao bi biti uvod u znatno širu raspravu o tome šta će se dogoditi s formiranjem vlasti nakon izbora.
(24sata.info)