Značaj Predsjedništva BiH, međutim, ne završava imenovanjem mandatara. Ova institucija ima važnu ulogu u izboru čelnih ljudi brojnih državnih institucija i sigurnosnih agencija, zbog čega izbor članova Predsjedništva neposredno utiče na funkcionisanje države.
Izbor članova Predsjedništva BiH neće biti samo još jedna izborna utrka. Prema ocjeni političkog komentatora Avde Avdića, upravo bi sastav Predsjedništva mogao biti presudan za budući odnos političkih snaga i formiranje vlasti na državnom nivou.
Gostujući na RTVTK, Avdić je ocijenio da izmjene Izbornog zakona BiH, poznate kao „Schmidtove izmjene“, mogu smanjiti prostor za političku trgovinu, ali da same po sebi neće donijeti suštinski drugačiji odnos snaga u državnim institucijama.
Posebno upozorenje odnosi se na mogući scenario u kojem bi u Predsjedništvo BiH ušle Željka Cvijanović i Darijana Filipović. Takav ishod, prema Avdićevoj ocjeni, mogao bi otvoriti prostor SNSD-u i HDZ-u da, kroz odnos 2:1 u Predsjedništvu, presudno utiču na izbor mandatara i sastav Vijeća ministara BiH. Time bi se, upozorava Avdić, otvorio dodatni prostor za političke blokade i kontrolu ključnih državnih institucija.
Značaj Predsjedništva BiH, međutim, ne završava imenovanjem mandatara. Ova institucija ima važnu ulogu u izboru čelnih ljudi brojnih državnih institucija i sigurnosnih agencija, zbog čega izbor članova Predsjedništva neposredno utiče na funkcionisanje države.
Zato je poruka ovih upozorenja politički vrlo jasna: nije svejedno ko će činiti Predsjedništvo BiH. Odnos 2:1 može biti mehanizam zaštite državnog interesa, ali i instrument njegovog slabljenja. Ključno pitanje predstojećih izbora stoga nije samo ko će pobijediti, nego kakav će odnos snaga nakon izbora imati Bosna i Hercegovina u vlastitoj najvišoj instituciji.
Na isti rizik nedavno je ukazao i politički analitičar Reuf Bajrović, koji je biračima poručio da je ulazak Slavena Kovačevića u Predsjedništvo BiH od presudnog značaja za budući politički smjer države.