Kada vam aparat u kućnoj apoteci pokaže krvni pritisak 138/88, odmah počinje panika. Ipak, jedna takva vrijednost sama po sebi ne znači da imate hipertenziju.
Krvni pritisak ne procjenjuje se na osnovu samo jednog mjerenja. U obzir se uzimaju ponovljene vrijednosti, životna dob, zdravstveno stanje i ukupni rizik.
Vrijednost 120/80 mmHg često se navodi kao idealna, ali to nije jedina vrijednost koja se smatra normalnom. Krvni pritisak prirodno varira tokom dana, a na rezultat mogu utjecati stres, kafa, fizička aktivnost, cigarete, pa čak i položaj tijela prije mjerenja.
S godinama krvni sudovi postaju manje elastični, zbog čega krvni pritisak kod mnogih ljudi postepeno raste. To, međutim, ne znači da je svako povećanje pritiska normalno samo zato što osoba ima više godina.
Poželjan krvni pritisak
Ne postoji jednostavna tabela prema kojoj se može odrediti da je određena vrijednost “normalna” samo zato što imate 40, 50. ili 60 godina. Ciljne vrijednosti zavise od zdravstvenog stanja i procjene ljekara.
Kao praktična orijentacija, kod većine odraslih poželjno je da krvni pritisak bude ispod 120/80 mmHg, dok se vrijednosti oko ili iznad 140/90 mmHg izmjerene u ordinaciji smatraju povišenim i zahtijevaju procjenu, posebno ako se ponavljaju.
Zato nemojte gledati samo na godine. Mnogo je važnije da poznajete svoje uobičajene vrijednosti i primijetite kada počnu odstupati od njih.
Krvni pritisak nema istu vrijednost od jutra do večeri. Može biti viši kada ste nervozni, nakon penjanja uz stepenice, poslije kafe ili cigarete, ali i tokom pregleda u ordinaciji zbog treme.
Zato ljekar neće postaviti dijagnozu hipertenzije samo zato što je aparat jednom pokazao 145/90.
Kad je vrijeme za razgovor s ljekarom
Mnogo jasnija slika dobija se pravilnim mjerenjem u više navrata. Ako su vrijednosti trajno povišene, tada je vrijeme za razgovor s ljekarom.
Ako ste negdje pročitali da je 130/80 već hipertenzija, a zatim vidjeli da se u evropskim preporukama spominje granica od 140/90, niste naišli na grešku.
Različite stručne smjernice koriste različite pragove i kategorije. Američke smjernice su strožije i vrijednosti od 130 do 139 mmHg za gornji ili od 80 do 89 mmHg za donji pritisak svrstavaju u kategoriju povišenog rizika, dok evropske preporuke tradicionalno koriste 140/90 mmHg kao važnu granicu za hipertenziju izmjerenu u ordinaciji.
Zbog toga nije dobro samostalno postavljati dijagnozu na osnovu jedne tabele pronađene na internetu.
Jedna od najvećih poteškoća kod hipertenzije jeste to što čovjek godinama može imati povišen krvni pritisak, a da nema nikakve simptome.
Redovno mjerenje veoma važno
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da mnogi ljudi s povišenim krvnim pritiskom nisu ni svjesni da ga imaju, zbog čega je njegovo redovno mjerenje veoma važno.
Glavobolja, vrtoglavica ili zamagljen vid mogu se pojaviti, ali odsustvo simptoma ne znači da je krvni pritisak sigurno uredan.
Zato je mnogo korisnije povremeno kontrolisati krvni pritisak nego čekati da tijelo samo “javi” da nešto nije u redu.
Ako želite dobiti pouzdanu vrijednost, nije dovoljno samo staviti manžetnu i pritisnuti dugme.
Kako pravilno izmjeriti krvni pritisak?
Sjedite mirno najmanje pet minuta prije mjerenja. Leđa neka budu oslonjena, a stopala ravno na podu. Ruka treba biti oslonjena približno u visini srca. Tokom mjerenja nemojte razgovarati. Izbjegavajte kafu, cigarete i fizički napor neposredno prije mjerenja. Ako pratite vrijednosti, mjerite krvni pritisak približno u isto vrijeme i zapisujte rezultate.
Jedno povišeno mjerenje nije isto što i dijagnoza hipertenzije. Ako se povišene vrijednosti ponavljaju, zabilježite ih i razgovarajte s ljekarom.
Ne postoji jedna posebna vrijednost koja važi za sve osobe starije od 50 godina. Cilj zavisi od općeg zdravstvenog stanja, drugih bolesti, terapije i procjene ljekara.
Povišen krvni pritisak ne izaziva uvijek simptome. Hipertenzija često prolazi bez ikakvih tegoba, zbog čega se ne može procijeniti samo na osnovu toga kako se osjećate.
Konačnu procjenu prepustite ljekaru
Ako su vrijednosti više puta povišene, naročito ako se to ponavlja tokom nekoliko dana, javite se ljekaru.
Ako je krvni pritisak veoma visok i praćen simptomima poput bola u grudima, otežanog disanja, slabosti ili poremećaja vida, potrebna je hitna medicinska procjena.
Najvažnije je da ne paničite zbog jedne izmjerene vrijednosti, ali ni da trajno povišen krvni pritisak ne pripisujete samo godinama. Krvni pritisak najbolje je pratiti kroz više pravilno obavljenih mjerenja, a konačnu procjenu prepustiti ljekaru.
(24sata.info)