Povjerenica EU za proširenje Marta Kos predstavila je prijedlog Europske komisije za sveobuhvatnu reformu pristupnog procesa. Plan predviđa postupnu integraciju, strože provjere kandidatskih zemalja i novu metodologiju za fazu koju je Kos opisala kao novi helsinški trenutak za Uniju, piše Euronews.
“Svijet se promijenio, a s njim se mora promijeniti i proširenje”, izjavila je povjerenica Kos na Konferenciji veleposlanika RH u Zagrebu. U govoru je predstavila ključne elemente nadolazeće revizije politike proširenja. Tom se inicijativom, koja je dugo bila zapostavljena, analizira kako bi funkcionirala Europska unija s više od 30 članica. Komisija je aktualizirala to pitanje kako bi preuzela vodstvo uoči važne rasprave čelnika EU koja se očekuje u listopadu.
Prema mišljenju slovenske povjerenice, EU se nalazi pred novim helsinškim trenutkom. Aludirala je na sastanak europskih vođa u glavnom gradu Finske kojim je omogućeno veliko proširenje nakon Hladnog rata, kada je Uniji pristupilo deset novih država.
Kos je posebno izdvojila brz napredak Crne Gore, koja je najdalje odmakla u pregovorima, kao i uspjeh Albanije u ispunjavanju ključnih uvjeta iz područja vladavine prava. Istaknula je i značajan tehnički napredak Ukrajine i Moldavije te odluku Islanda da reaktivira svoj pristupni proces.
“Komisija će predstaviti ideje o tome kako se Europska unija mora pripremiti za trenutak kada se kandidati približe završnoj fazi pregovora”, rekla je Kos. “Vjerujem da moramo riješiti četiri ključna pitanja kako bismo na najvišoj razini postigli suglasnost o prijemu novih članica.”
**Unutarnje reforme**
Povjerenica smatra da će proširena Unija trebati značajne reforme kako bi ostala funkcionalna i sposobna za brzu prilagodbu u krizama. Naglasila je da se promjene u donošenju odluka i institucionalnoj strukturi mogu provesti bez izmjena temeljnih ugovora. Na taj bi se način izbjegli dugotrajni pregovori i neizvjesna ratifikacija u državama članicama.
“Moramo to iskoristiti da pojednostavimo i fleksibiliziramo donošenje odluka. To bi moglo značiti smanjenje broja područja gdje jedna država može blokirati sve druge, ali i smanjenje naših institucija”, izjavila je Kos.
Ukazala je i na mehanizam pojačane suradnje, koji manjoj skupini država EU omogućuje napredovanje s određenom inicijativom ako ostale članice za to nisu spremne. Taj se mehanizam već primjenjivao u područjima poput Schengena i eura.
**Demokratski zaštitni mehanizmi**
Drugi element koji je povjerenica istaknula jest jačanje postojećih zaštitnih mjera. Cilj je spriječiti da nove članice zabilježe pad demokratskih standarda i vladavine prava. Tu su ideju predložile pet država osnivačica EU, koje su kao primjer navele iskustvo s Mađarskom pod Viktorom Orbanom.
“Moramo ići korak dalje. Moramo osigurati da ne primimo trojanske konje, ni danas, ni za 10 ili 20 godina. Iskustvo nam je pokazalo da su potrebni jači zaštitni mehanizmi kojima ćemo spriječiti, a po potrebi i ispraviti, kršenja temeljnih načela i vrijednosti naše Unije”, rekla je Kos.
Prijedlog je ipak kontroverzan jer bi se mogao kositi s temeljnim načelom EU o jednakosti država članica i potencijalno stvoriti članice drugog reda. Crnogorski veleposlanik pri EU Petar Marković izjavio je za Euronews da bi Podgorica podržala takve mjere, ali uz uvjet da se temelje na objektivnim kriterijima i procjenjuju za svaki pojedini slučaj.
“Takve su mjere nužnost, a ne opcija. One su ključne za izgradnju povjerenja i jedinstva unutar Unije kako bismo mogli prihvatiti nove članice”, dodala je Kos. Napomenula je i da bi stroži mehanizmi mogli olakšati sam proces ratifikacije.
**Metodologija proširenja**
Nekoliko zemalja EU, prvenstveno Francuska i Njemačka, također je predložilo reviziju metodologije proširenja. Naglasak je na postupnoj integraciji, koja bi kandidatima ponudila konkretne koristi već u ranijim fazama procesa.
“Proširenje EU mora se razvijati kako bi odgovorilo na današnju stvarnost”, rekla je Kos. Upozorila je da pristupni proces može trajati desetljećima, što protivnici EU mogu iskoristiti za politički pritisak i opstrukciju. “Zato moramo napustiti logiku sve ili ništa. Potreban nam je strukturiraniji pristup da nadoknadimo vrijeme kojeg više nemamo. Moramo tražiti ambicioznije načine za postupnu integraciju”, izjavila je.
Hitna potreba za promjenom metodologije uglavnom proizlazi iz početka pristupnog procesa s Ukrajinom. Europski glavni gradovi strahuju da će neki oblik članstva i sigurnosna jamstva morati biti dio budućeg mirovnog sporazuma s Rusijom, čime bi se osiguralo da Kijev ostane u europskoj sferi utjecaja.
Kos je napomenula da kandidati već sada mogu ostvariti neke rane pogodnosti, kao što je pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) ili povezivanje na energetsku mrežu Unije. “To su pozitivni koraci, ali nisu dovoljni”, dodala je.
**Prijelazne mjere**
Na kraju, povjerenica za proširenje napomenula je da Bruxelles mora razumjeti utjecaj novih članica na postojeće države i zaštititi interese Unije od mogućih rizika. “Imamo iskustva s dalekosežnim prijelaznim mjerama koje osiguravaju neometanu integraciju novih članica. Isto tako, moramo osigurati da proračun EU i dalje može financirati naše prioritete”, dodala je.
Pitanje uključivanja novih država u proračun EU izaziva nesuglasice među europskim vladama, što dodatno komplicira već napete pregovore o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.