Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da ruski predsjednik Vladimir Putin priprema prikrivenu mobilizaciju i planira rasporediti desetine hiljada sjevernokorejskih vojnika na teritoriji Rusije. Prema njegovim tvrdnjama, Kremlj pokušava povećati broj vojnika bez formalnog proglašenja nove mobilizacije.
Zelenski je naveo da bi Rusija mogla rasporediti između 30.000 i 50.000 vojnika iz Sjeverne Koreje. Istovremeno, Moskva navodno pokušava povećati broj pripadnika svojih oružanih snaga kroz ugovore s dobrovoljcima, umjesto formalnog poziva na mobilizaciju.
Ukrajinski predsjednik kao razlog za takav potez navodi velike ruske gubitke. U prvih sedam mjeseci 2026. godine ruske oružane snage regrutirale su oko 221.000 ljudi, dok su gubici, prema ukrajinskim podacima, iznosili gotovo 225.500 vojnika. Od toga je oko 131.000 poginulih, a gotovo 93.000 ranjenih.
Procjene o broju sjevernokorejskih vojnika razlikuju se. Ukrajinska obavještajna služba ranije je navela da bi Moskva mogla angažirati između 30.000 i 50.000 vojnika iz Pjongjanga. Upozorava se i da oni kroz učešće u ratu stiču iskustvo u savremenom ratovanju, što predstavlja dodatnu sigurnosnu prijetnju za azijsko-pacifički region.
Krajem jula Zelenski je govorio o planu za dolazak oko 30.000 sjevernokorejskih vojnika, uz tvrdnju da Rusija od Pjongjanga planira nabaviti i nove lansere balističkih projektila. Ukrajinska obavještajna služba od juna je bilježila pripreme u Voronješkoj oblasti za prihvat sjevernokorejskih trupa.
Saradnja Moskve i Pjongjanga donosi korist i Sjevernoj Koreji. Prema američkom analitičaru Bruceu Bechtolu, koji se poziva na južnokorejski Institut za odbrambene analize, Pjongjang je od augusta 2023. do marta 2025. Rusiji isporučio oko 20.000 kontejnera naoružanja, vrijednih približno 20 milijardi dolara. Do marta 2026. broj kontejnera navodno je porastao na 33.000.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) ocjenjuje da Kremlj postepeno stvara pravne uslove za moguću mobilizaciju, ali se istovremeno priprema i za eventualne društvene nemire.
Ruska Duma je 22. jula usvojila zakon kojim se građanima s neizbrisanom krivičnom evidencijom, uključujući osobe osuđene za krijumčarenje droge i organizirani kriminal, omogućava potpisivanje ugovora s Ministarstvom odbrane tokom mobilizacije. Zamjenik ministra odbrane Viktor Goremikin izjavio je da će zakon proširiti broj građana koji ispunjavaju uslove za vojnu službu.
Dan ranije Rosgvardija je predložila proširenje propisa o civilnoj zaštiti tokom mobilizacije i ratnog stanja. Putin je još u novembru 2025. potpisao zakon koji mu omogućava raspoređivanje rezervista na borbena područja bez formalnog proglašenja mobilizacije.
Zapadni analitičari zbog toga smatraju da Kremlj stvara uslove za eventualnu formalnu mobilizaciju i uvođenje ratnog stanja, posebno jer je mobilizacija i dalje veoma nepopularna u ruskom društvu.
Izvori bliski Kremlju, na koje se pozivaju The Moscow Times i ISW, navode da bi se “nešto moglo dogoditi” u oktobru, nakon parlamentarnih izbora zakazanih za 21. septembar. Analitičar Atlantskog vijeća Mikola Bjelieskov također očekuje mogućnost mobilizacije u narednim mjesecima, ali smatra da je njena službena najava prije izbora malo vjerovatna.
Kremlj, međutim, odbacuje takve tvrdnje. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da o mobilizaciji “trenutno nema govora”, navodeći da se svakodnevno veliki broj građana dobrovoljno prijavljuje za ugovornu službu. Dmitrij Medvedev također tvrdi da nova mobilizacija nije potrebna jer broj ugovornih vojnika i dobrovoljaca zadovoljava potrebe vojske.
Pojedini ruski analitičari skeptični su prema tvrdnjama o skoroj velikoj mobilizaciji, ističući da ugovorni model za sada omogućava Moskvi da nadoknađuje gubitke.
Slična situacija dogodila se 2022. godine, kada je Kremlj prije proglašenja djelimične mobilizacije negirao da je takav potez na dnevnom redu. Putin je 21. septembra te godine ipak objavio mobilizaciju, tokom koje je pozvano više od 300.000 građana.
Iako Moskva i dalje odbacuje mogućnost nove mobilizacije, kombinacija zakonskih promjena, jačanja sigurnosnog aparata, ruskih gubitaka i sve veće vojne saradnje sa Sjevernom Korejom ukazuje da Kremlj barem stvara uslove za takav scenario.
Ipak, tvrdnje Zelenskog o planiranoj mobilizaciji i raspoređivanju desetina hiljada sjevernokorejskih vojnika zasad nisu nezavisno potvrđene. Moskva ih demantuje, a jasnija slika o namjerama Kremlja mogla bi biti poznata tek nakon septembarskih parlamentarnih izbora, pišu Vijesti.
(24sata.info)