Ekonomisti upozoravaju da bi “super” El Niño vremenski ciklus ove godine mogao izazvati ozbiljan šok za globalne cijene hrane koji bi trajao do 2028. godine.
Dok rat u Iranu podiže svjetske cijene hrane na najviši nivo u posljednje tri godine, ekonomisti su rekli da se lanci snabdijevanja suočavaju s “dva šoka odjednom” izazvana ekstremnim vremenskim uslovima povezanim s globalnim zagrijavanjem.
Naučnici su rekli da El Niño iz perioda 2026-2027. – koji se formira kada promjene u obrascima vjetra omoguće širenje toplije vode preko centralnog i istočnog ekvatorijalnog Pacifika – ima historijski neviđenu šansu da se razvije u “vrlo snažan” događaj koji će podstaći toplotne talase, poplave i olujnije vrijeme, piše Guardian.
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA), neformalno opisana kao “super” ili “Godzilla” El Niño, prošlog mjeseca je potvrdila da se zagrijavanje u Pacifiku učvršćuje i da postoji 63% šanse da temperatura površine mora pređe 2C iznad normale kasnije ove godine.
U vrijeme kada domaćinstva širom svijeta već osjećaju posljedice rastućih troškova života, stručnjaci kažu da bi ekstremni El Niño mogao dodatno pojačati pritisak. Izgledi za obnovljeni inflacijski šok također potresaju centralne banke, što dodatno povećava zabrinutost da bi kamatne stope mogle ostati na povišenim nivoima.
Povratak inflacije
„El Niño vraća ‘klimatsku inflaciju’ na dnevni red“, napisali su analitičari italijanske banke UniCredit u istraživačkoj bilješci. „Nedavni toplotni valovi u Evropi podsjetnik su da se klimatska osnova već mijenja. El Niño bi mogao dodati novi sloj pritiska kasnije ove godine, jer pojačava efekte globalnog zagrijavanja.“
Ovaj prirodni fenomen ima historiju utjecaja na žetvu i mrežu snabdijevanja hranom. Prije više od jednog stoljeća, El Niño, koji bi vjerovatno bio najteži zabilježen, izazvao je katastrofalne suše širom Kine, južne Afrike, Brazila, Egipta i Indije. Izazvavši glad u situaciji koju je pogoršala kolonijalna vlast, milioni su poginuli, uključujući više od 6 miliona ljudi u Indiji u periodu 1876-78.
El Niño događaji 1981-82, 1996-97, 2015-16 i 2023-24 bili su među najjačima ikada zabilježeni. Međutim, projekcije NOAA-e ukazuju na to da bi ciklus 2026-27 mogao biti još ozbiljniji – povećavajući rizik od suša i poplava koje bi mogle pogoditi žetvu i zalihe hrane širom svijeta.
Prema analitičarima Goldman Sachsa, snaga ovog El Niña mogla bi uzrokovati porast globalnih cijena prehrambenih proizvoda od 15,8%. To bi imalo domino efekat širom svijeta, uključujući i potrošače u Evropi, gdje se predviđa da bi cijene hrane mogle porasti za 1,3% u eurozoni.
Međutim, puni učinak će se osjetiti tek nakon nekog vremena zbog načina na koji se troškovi klimatskih promjena odražavaju na globalne zalihe hrane. Kao rezultat toga, Goldman Sachs je rekao da bi se posljedice mogle “u potpunosti ostvariti” tek u drugoj polovini 2028. godine.
Većina kašnjenja posljedica je vremena ekstremnih vremenskih uslova koji utiču na proizvodnju hrane, s obzirom na različite cikluse sadnje, uzgoja i žetve za različite vrste usjeva. Logistički izazovi – uključujući nivo vode u kanalima i rijekama koje se koriste za ključne pošiljke – također će imati utjecaj.
„El Niño ne utiče na poljoprivredu ravnomjerno. On mijenja globalne obrasce padavina i temperature, stvarajući regionalne pobjednike i gubitnike“, rekli su analitičari sa UBS-a. Neke regije bi mogle imati koristi od toplijih vremenskih uslova.
Analitičari kažu da bi El Niño pogoršao poremećaje uzrokovane ratom u Iranu dodavanjem problema u lancu snabdijevanja hranom već višim cijenama i nestašici gnojiva i energije. „Čak i skromni poremećaji u snabdijevanju mogli bi izazvati veće promjene cijena nego što bi to historijski obrasci mogli implicirati“, rekli su analitičari UBS-a.
El Niño obično dovodi do povećanog rizika od suše u južnoj Africi i sjevernim dijelovima Južne Amerike, ali poplave u južnom Brazilu, Argentini, Paragvaju i Urugvaju. Analitičari kažu da će zemlje s nižim prihodima – koje je već najteže pogodio sukob u Iranu – vjerovatno najviše patiti.
„El Niño je već počeo utjecati na usjeve, uzrokujući sušniju sezonu monsuna u Indiji, pri čemu neke regije imaju samo 25% uobičajenih padavina, a dijelovi centralne Indije primaju samo 50%, što bi moglo utjecati na opskrbu pšenicom, rižom i šećernom trskom“, napisali su analitičari Goldman Sachsa.
Vjerovatno je da će se uticaj osjetiti širom svijeta.
Analitičari kažu da bi suše u jugoistočnoj Aziji mogle uticati na snabdijevanje palminim uljem – značajnim sastojkom u prerađenoj hrani – dok bi žetve kafe i kakaa mogle biti pogođene. Topliji i vlažniji uslovi mogli bi pogoršati širenje bolesti, što bi uticalo na prinose usjeva u budućim godinama.
U Sjevernoj Americi, uticaj El Niña je najjači zimi, i dok uslovi u Evropi mogu biti pod uticajem vremenske pojave, analitičari kažu da će se osjetiti i na drugim faktorima – poput uticaja na globalne cijene hrane.
Prije tri godine, Evropska centralna banka je procijenila da bi snažan El Niño mogao povećati globalne cijene prehrambenih proizvoda i do 9%, pri čemu bi soja, kukuruz i riža zabilježili najveće skokove.
Kako se cijene odražavaju na policama zavisi od strategija ublažavanja i domaćih politika. Faktori poput potražnje potrošača i maloprodajnih cijena također igraju ulogu.
Prema UniCreditu, kapacitet za ekstremni scenario El Niña ipak ostaje visok. To bi moglo dovesti do pada globalne poljoprivredne proizvodnje od 14,3% – što je ekvivalentno gubitku proizvodnje od 342 milijarde dolara (254 milijarde funti), navodi se.
„Cjenovni šokovi mogli bi doseći 10% do 50% kod osnovnih roba, dok bi najizloženije kulture – uključujući rižu, palmino ulje, šećer i kafu – mogle porasti za 50% do 100% ili više“, saopštila je banka. „Prehrambeni sistem ulazi u drugu polovinu 2026. godine sa rezervama, ali sa malom marginom za greške.“
(24sata.info)