Potpuno izbacivanje šećera iz ishrane često se smatra ključem zdrave ishrane, međutim, najnovija istraživanja sugerišu da bi ova radikalna odluka mogla imati neočekivane i štetne posljedice po probavni sistem i metabolizam.
Studija predstavljena na godišnjem sastanku Endokrinog društva u SAD-u (ENDO 2026) pokazuje da potpuni nedostatak saharoze (konzumnog šećera) u organizmu može narušiti zdravlje crijeva i poremetiti prirodne metaboličke procese.
Kako bi istražili kako potpuni izostanak šećera utječe na tijelo, naučnici s Dasmanovog instituta za dijabetes u Kuvajtu proveli su šesnaestosedmičnu studiju na dvije grupe miševa. Obje grupe su bile na režimu ishrane s niskim udjelom masti, ali uz jednu ključnu razliku:
Prva grupa je konzumirala hranu s niskim udjelom masti koja je uključivala standardnu, kontrolisanu količinu saharoze.
Druga grupa je bila na identičnom režimu, ali je njihova hrana bila potpuno bez šećera.
Tokom eksperimenta, stručnjaci su pratili širok spektar fizioloških faktora, uključujući tjelesnu težinu, toleranciju na glukozu, osjetljivost na inzulin, nivoe hormona, unutrašnje upalne procese, kao i specifičan sastav crijevnih bakterija.
Rezultati studije iznenadili su istraživački tim. Iako miševi na režimu bez šećera nisu dobili na težini u poređenju sa kontrolnom grupom, njihovi unutrašnji zdravstveni indikatori su se značajno pogoršali.
“Potpuno uklanjanje saharoze iz ishrane s niskim udjelom masti može neočekivano poremetiti zdravlje crijeva, te podstaći upalne procese i metaboličku disfunkciju”, izjavio je dr. Rasheed Ahmad, glavni naučnik i šef Odjela za imunologiju i mikrobiologiju na Dasmanovom institutu.
Životinje kod kojih je šećer bio potpuno eliminisan razvile su disbalans crijevne mikrobiote (neravnotežu dobrih i loših bakterija u probavnom traktu) te pojačane upale unutar crijeva i jetre. Pored toga, zabilježena je loša regulacija glukoze, otpornost na insulin (insulinska rezistencija) i celularne promjene koje su direktno povezane sa bolešću masne jetre.
Dok su rizici ishrane bogate šećerom odavno poznati i naučno dokazani, istraživači ističu da se do sada posvećivalo vrlo malo pažnje efektima potpunog eliminisanja šećera. Nova otkrića naglašavaju da ugljikohidrati u ishrani igraju dragocjenu ulogu u održavanju ravnoteže između imunološkog sistema i crijevnog mikrobioma.
Autori studije vjeruju da bi se buduće prehrambene smjernice mogle udaljiti od striktnih, apsolutnih zabrana šećera.
(24sata.info)