Hrkanje može biti simptom apneje u snu – poremećaja disanja tokom spavanja koji se povezuje s većim rizikom od razvoja zatajenja srca.
Najčešći oblik ovog poremećaja je opstruktivna apneja u snu. Do nje dolazi kada se meko tkivo u grlu tokom spavanja opusti i djelomično zatvori disajne puteve, što otežava disanje i često uzrokuje hrkanje.
Kod opstruktivne apneje u snu dolazi do kratkih prekida disanja koji obično traju najmanje 10 sekundi i ponavljaju se više puta tokom noći. Snižena razina kisika može potaknuti upalne procese i povećati lučenje hormona stresa, što dodatno opterećuje srce i cijeli krvni sistem. Dugoročno to može negativno utjecati na zdravlje srca i povećati rizik od zatajenja srca.
Važno je naglasiti da ne hrču svi koji imaju apneju u snu, kao ni da svaka osoba koja hrče ima ovaj poremećaj. Međutim, istraživanje iz 2024. godine je pokazalo da hrkanje, čak i bez prisutne apneje, može biti povezano s povišenim krvnim pritiskom – jednim od važnih faktora rizika za srčane bolesti.
Kada se trebate javiti ljekaru?
Ako vi ili vaš partner primijetite učestalo hrkanje ili druge simptome povezane s apnejom u snu, važno je potražiti stručni savjet. Ljekar može procijeniti postoji li stanje koje povećava rizik od srčanih problema te prema potrebi preporučiti dodatne pretrage.
Ako imate simptome koji bi mogli upućivati na bolesti srca, moguće je da će vam ljekar preporučiti:
elektrokardiogram (EKG)
ultrazvuk srca (ehokardiogram)
test opterećenja srca.
Također vas može uputiti specijalisti za poremećaje spavanja. Jedna od najčešćih pretraga je polisomnografija, odnosno test spavanja tokom noći. Tokom ove pretrage prate se:
disanje
rad srca
razina kisika u krvi
moždani valovi
pokreti očiju i nogu tokom sna.
Na osnovu rezultata moguće je dijagnosticirati apneju u snu, sindrom nemirnih nogu i druge poremećaje spavanja.
Šta možete učiniti kako biste smanjili hrkanje?
Kod nekih osoba promjena položaja tokom spavanja može pomoći u smanjenju hrkanja. Primjerice, podizanje gornjeg dijela tijela pomoću dodatnih jastuka ili podesivog madraca može olakšati disanje. Ako više hrčete dok spavate na leđima, pokušajte spavati na boku.
Održavanje zdrave tjelesne težine također može imati važnu ulogu. Višak kilograma povećava pritisak na meko tkivo u grlu, što može dodatno otežati protok zraka tokom sna.
Alkohol može pogoršati hrkanje jer opušta mišiće disajnih puteva. Zbog toga se preporučuje ograničiti unos alkohola ili ga izbjegavati, naročito prije spavanja.
Ako promjene životnih navika ne pomažu, ljekar može preporučiti dodatne metode liječenja, poput CPAP uređaja koji održava disajne puteve otvorenima tokom sna.
(24sata.info)