Šta ako starenje ne funkcioniše baš onako kako zamišljamo? Naučnici su otkrili da naša tijela ne stare sporim, stalnim tempom – umjesto toga, postoje dvije ključne tačke u životu kada se stvari ubrzavaju. A poznavanje kada se događaju ova biološka ubrzanja moglo bi nam pomoći da duže ostanemo zdraviji (nije potrebna čudotvorna krema – barem ne još).
Starenje nije tako linearno
Možda zvuči nelogično, ali starenje nije gladak ili linearan proces. Prethodne studije su već pokazale da se bolesti povezane sa starenjem – pa čak i rizik od smrti – ponekad mogu neočekivano pogoršati. Alzheimerova bolest i kardiovaskularne bolesti su glavni primjeri ovog obrasca. Ali šta pokreće ta nagla povećanja? I postoje li određene faze života u kojima smo više izloženi riziku od ovih ubrzanja?
Iznenađujući nalazi sa Stanforda i iz Singapura
Upravo su to pitanja na koja je međunarodni tim naučnika sa Univerziteta Stanford (Kalifornija, SAD) i Nacionalnog univerziteta u Singapuru pokušao odgovoriti. Da bi to učinili, regrutovali su 108 kalifornijskih volontera – muškaraca i žena starosti između 25 i 75 godina – i pratili ih u prosjeku 20 mjeseci (pri čemu su neki učesnici ostali i do sedam godina).
U redovnim intervalima od nekoliko mjeseci, istraživači su prikupljali širok spektar bioloških uzoraka od svakog učesnika. Govorimo o krvi, koži, stolici, slini, urinu – šta god vam padne na pamet. Ukupno su izmjerili preko 135.000 različitih bioloških parametara (uključujući proteine, lipide, metabolite, markere upale, hormone , bakterijske vrste iz kože, crijeva i mikrobioma usta, DNK, mRNA i još mnogo toga) iz 5.405 uzoraka. Sveukupno, naučnici su analizirali više od 250 milijardi podataka.
Dva kritična trenutka
Rezultati njihovog istraživanja, objavljeni u časopisu Nature Aging, bili su podjednako upečatljivi koliko i specifični. Ispostavilo se da se samo 6,6% izmjerenih parametara mijenja potpuno linearno tokom starenja. Za preostalih 81%, promjene se dešavaju na nelinearne, često neočekivane načine.
Najznačajnije je to što su istraživači istakli dva doba u kojima se događaju dramatične promjene u našoj biologiji:
– U 44. godini života: Dolazi do značajnih poremećaja u metabolizmu lipida, alkohola i kofeina, kao i u sistemima povezanim s rizikom od kardiovaskularnih bolesti, funkcijom mišića i zdravljem kože.
– U 60. godini života: Još jedan veliki val promjena utiče na metabolizam ugljikohidrata, kao i na regulaciju imunološkog sistema i funkcije bubrega. Kao i kod 44. godine, ove promjene također dotiču puteve povezane s kardiovaskularnim bolestima, zdravljem mišića i kožom.
Dakle, šta bi moglo biti iza ovih ubrzanja?
Prvi autor studije, Xiaotao Shen, objašnjava: “Ovo ukazuje na to da, iako menopauza ili perimenopauza mogu doprinijeti promjenama koje se vide kod žena u četrdesetim godinama, vjerovatno postoje i drugi, značajniji faktori koji djeluju i kod muškaraca i kod žena”.
Novi tragovi za zdravo starenje
Ovi nalazi su vrijedni jer pružaju svjež uvid u biološke i molekularne puteve koji leže u osnovi ljudskog starenja . Veliki broj istraživanja već sugerira da je biološko starenje povezano sa gotovo svakom bolešću. Razumijevanjem molekularnih promjena koje stoje iza toga, naučnici bi mogli identifikovati nove terapijske ciljeve – dajući nam bolju šansu da živimo duže i zdravije. A ko to ne bi želio?
(24sata.info)