Obijesna vožnja bilježi rast i predstavlja jedan od ključnih pokazatelja niske sigurnosti cestovnog prometa u Bosni i Hercegovini, upozorava profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Drago Ezgeta.
Kako ističe u razgovoru za Fenu, riječ je o složenom globalnom problemu s kojim se suočavaju i znatno razvijenije zemlje, a rješenja se traže kroz kombinaciju represivnih mjera, preventivnih aktivnosti i dugoročne edukacije sudionika u saobraćaju.
Ezgeta naglašava da u BiH obijesna vožnja nije izdvojen fenomen, već dio šireg problema niskog nivoa saobraćajne sigurnosti. Trenutna zakonska rješenja takvo ponašanje tretiraju kao prekršaj, dok se u većini evropskih zemalja ono sankcionira krivičnim zakonodavstvom.
Kao primjer navodi Njemačku, koja je precizno definisala elemente obijesne vožnje i za to predvidjela zatvorske kazne od jedne do tri godine, ukoliko grubo kršenje propisa dovede do konkretne opasne situacije u saobraćaju. Slovenija, s druge strane, obijesnu vožnju definiše šire, uz razliku u sankcionisanju u zavisnosti od toga da li je došlo do direktnog ugrožavanja ljudi i imovine.
Prema Ezgetinim riječima, ključni problem u domaćem zakonodavstvu je dokazivanje stepena opasnosti, iako svako kršenje saobraćajnih propisa nosi potencijalno teške posljedice. Posebno ističe nedovoljnu percepciju rizika kod vozača, što povezuje s nedostatkom kvalitetne edukacije.
Podsjeća da su evropske zemlje kroz dodatne programe obuke vozača, fokusirane na posljedice rizičnog ponašanja, uspjele smanjiti broj saobraćajnih nezgoda kod mladih i neiskusnih vozača i do 30 posto.
Ezgeta smatra da je unapređenje sistema edukacije jedna od ključnih mjera, zajedno s dosljednom primjenom postojećih zakona i promjenom saobraćajne kulture. Sigurnost u saobraćaju, poručuje, tiče se svih građana, bez obzira na to da li u saobraćaju učestvuju kao vozači, putnici ili pješaci.
Upozorenja struke potvrđuju i podaci Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, prema kojima je u protekle dvije godine na području Kantona Sarajevo evidentirana 2.091 saobraćajna nezgoda uzrokovana neprilagođenom brzinom.
Tokom 2024. godine zabilježeno je 1.186 nezgoda ove vrste, dok je u 2025. evidentirano 905, što predstavlja smanjenje za 281 nezgodu, odnosno 31 posto.
Prethodne godine u Kantonu Sarajevo registrovano je ukupno 14.357 saobraćajnih nezgoda, od čega 906 s nastradalim osobama. U tim nesrećama smrtno je stradalo 15 osoba, dok su 1.122 povrijeđene, od kojih 176 teže. U 2024. godini zabilježene su 10.484 saobraćajne nezgode, u kojima je poginulo 10 osoba, a povrijeđeno 1.130 građana.
Kako navode iz Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo za Fenu, s ciljem poboljšanja sigurnosti saobraćaja kontinuirano se unapređuje sistem nadzora, uključujući instalaciju kućišta za mjerenje brzine, analitičkih kamera za prepoznavanje registarskih oznaka, tzv. sistema „Sparta“, te planirano proširenje radarskih sistema nove generacije na dodatnim lokacijama.
Provođenjem ovih mjera, ističu, glavna saobraćajnica na relaciji Ilidža – Stari Grad bit će u većoj mjeri pokrivena savremenim uređajima za evidentiranje prekoračenja dozvoljene brzine.
Policijski službenici Jedinice za saobraćaj svakodnevno provode pojačane kontrole, koristeći i službena vozila tzv. „presretače“, kao i mobilne ručne radare, s posebnim fokusom na prekoračenje brzine, prolazak kroz raskrsnice na znak crvenog svjetla, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i droga, te druge nedozvoljene radnje u saobraćaju.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo podsjećaju da su u više navrata nadležnim institucijama predlagali izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, među kojima je i jasnije definisanje nasilničke vožnje, uz propisivanje strožijih sankcija. Ove izmjene trenutno se nalaze u parlamentarnoj proceduri, piše Fena.
(24sata.info)