Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) zatražio je od suda koji vodi postupak protiv njega za korupciju da odgodi njegovo svjedočenje, uz obrazloženje da postoje “sigurnosni problemi”.
Njegov advokat je u petak podnio zvanični zahtjev u sudskom podnesku. Nastavak dugotrajnog suđenja, koje se odnosi na optužbe za korupciju, trebao je biti održan u nedjelju, nakon što je Izrael ukinuo vanredno stanje uvedeno zbog eskalacije sukoba s Iranom, poslije prekida vatre objavljenog u srijedu. Odbrana je istovremeno navela da je spremna da nastavi saslušanje svjedoka optužbe.
U podnesku se navodi:
– Zbog povjerljivih sigurnosnih i diplomatskih razloga povezanih… s dramatičnim događajima koji su se dogodili… u posljednje vrijeme, premijer neće moći svjedočiti u postupku najmanje naredne dvije sedmice”.
Također je navedeno da je sudu dostavljena zapečaćena koverta u kojoj se nalaze detalji povjerljivih “razloga”, o kojima će sud odlučivati nakon što tužilaštvo dostavi svoj odgovor.
Benjamin Netanjahu je prvi aktuelni izraelski premijer optužen za krivična djela. On odbacuje optužbe za mito, prevaru i kršenje povjerenja, koje su podnesene 2019. godine nakon višegodišnje istrage.
Suđenje, koje je počelo 2020. godine i moglo bi rezultirati zatvorskim kaznama, više puta je odgađano zbog različitih ratnih dešavanja tokom mandata njegove vlade. U tom kontekstu spominju se i sukobi, uključujući rat u Gazi koji traje od 2023. godine, te napadi i sukobi u regiji, kao i višestruke operacije protiv Libana, bez jasnog datuma završetka.
Optužbe protiv Netanjahua, zajedno s operacijom “Poplava Al-Aksa” koju su u oktobru 2023. godine proveli palestinski pokreti otpora, dodatno su narušile njegov politički ugled. Izbori u Izraelu trebali bi biti održani u oktobru, a prema anketama, Netanjahuova koalicija, koja se smatra najdesničarskom u historiji Izraela, mogla bi pretrpjeti poraz.
Dana 28. februara Izrael je, pod vodstvom Netanjahua i u saradnji sa SAD-om, započeo novu eskalaciju sukoba s Iranom napadom na 30 ciljeva u Teheranu i ubistvom nekoliko visokorangiranih iranskih zvaničnika, uključujući vođu Islamske Republike, ajatolaha Sejjida Alija Hameneija (Seyyed Ali Khamenei). Iranske oružane snage odgovorile su gotovo svakodnevnim raketnim i bespilotnim napadima na lokacije pod izraelskom kontrolom, kao i na američke vojne baze i objekte u regiji.
Dana 8. aprila Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana (SNSC) saopštilo je da je postignut sporazum o privremenom prekidu vatre, uz posredovanje Pakistana, nakon što su SAD prihvatile iranski prijedlog od 10 tačaka.
Nakon objave prekida vatre, vođa izraelske opozicije Jair Lapid (Yair Lapid) kritikovao je Netanjahua, tvrdeći da nije ostvario nijedan od ciljeva rata, dok su iranske snage uspjele nanijeti značajnu štetu američko-izraelskim interesima u regiji, prenosi Avaz.
(24sata.info)