U povodu “Dana vakufa” i manifestacije “Dani mevluda i zikra”, dugogodišnji direktor Vakufske direkcije i aktuelni mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu hafiz dr. Senaid Zajimović uputio je snažnu podršku višedecenijskim procesima kulturnog uzdizanja i očuvanja islamskog vjerskog, bošnjačkog kulturnog i društvenog identiteta na području Hercegovine, uz posebna priznanja ljudima koji žive i djeluju na tom prostoru.
Dr. Zajimović je ovu podršku uputio povodom najavljenog otvorenja Hadži Velijudinove (Dugalića džamije) u Nevesinju i svečanog polaganja kamena temeljca za obnovu Murt-spahijinog mesdžida u Blagaju, nadomak rekonstruisanog graditeljskog kompleksa Blagajske tekije na vrelu Bune, u čemu je u punom mandatnom kapacitetu i sam učestvovao.
U toj niski obnovljenog bisernog nasljeđa u Mostaru, od kapitalnog značaja su i projekti obnove Hadži Baline džamije u Brankovcu i Opijačeve tekije na Šehovini, objekata za koje se decenijama smatralo da su zauvijek uklonjeni sa “lica zemlje”, pa čak i iz sjećanja Mostaraca.
Danas su upravo ovi obnovljeni objekti, sa svojom skladnom arhitekturom, kvalitetom gradnje i kompozicijom u prostoru, najblistavije građevine sakralne arhitekture u Hercegovini.
Uz napomenu da obnova vakufa u Hercegovini nije samo obnova objekata, Zajimović naglašava da je to i obnova pamćenja, identiteta i života jednog prostora koji je kroz historiju bio snažno obilježen vakufskom kulturom.
– U tim nastojanjima posebno mjesto, pored bosanskohercegovačkih građana, ima saradnja sa prijateljskim i partnerskim vakufskim organizacijama iz Turske, Kuvajta, Saudijske Arabije, Emirata, Katara i drugih zemalja, koje su pokazale duboko razumijevanje historijskog značaja bosanskohercegovačkih vakufa i spremnost da zajedno sa institucijama Islamske zajednice učestvuju u njihovoj obnovi i izgradnji novih – ističe Zajimović, dodajući da je takav vid saradnje kroz protekle godine polučio dragocjene i zavidne rezultate.
Obnovljeno je ili ponovo izgrađeno mnogo vakufskih objekata na širem području Muftijstva mostarskog.
Među njima su vakufski kompleks na Buni, koji danas dočekuje goste željne duhovnosti iz cijelog svijeta, studentski dom u Mostaru, obnovljeni vakufi u Trebinju, Stocu, Konjicu, Livnu, Duvnu i Nevesinju.
Ponovo su izgrađene historijske džamije srušene između svjetskih ratova i nakon posljednje agresije. Gradile su se i nove džamije, od kojih, i u vizuelnom i u funkcionalnom smislu, džamija u Gornjem Zaliku, prigradskom naselju smještenom na sjeveroistoku grada, na najljepši način metaforično govori, kao i niz drugih objekata čiju je gradnju pratila i podržavala Vakufska direkcija.
– Uvijek sam govorio da obnova historijskih džamija nije samo obnova prostora za namaz, već obnova sjećanja i neoborivog dokaza višestoljetne egzistencije Bošnjaka na ovim prostorima. Posebno je važno reći da nijedan od ovih projekata ne bi bio moguć bez Muftijstva mostarskog, sa oba muftije na čelu, Seid-ef. Smajkićem i dr. Salemom Dedovićem, bez medžlisa na terenu, njihovih predsjednika i glavnih imama, te naših vrijednih imama i njihovih džematlija koji svakodnevno nose odgovornost za vjerski život u tim sredinama – napominje Zajimović.
Dodaje da upravo oni najbolje poznaju potrebe naroda i da bez njihove predanosti mnogi projekti ne bi bili ostvareni.
– Oni najbolje poznaju potrebe svoga naroda i bez njihove predanosti mnogi projekti ne bi bili ostvareni – kaže Zajimović.
Na kraju, Zajimović je evocirao simboliku obnove porušenih vjerskih objekata i njihove ponovne izgradnje, ulaganja u nove kapitalne projekte na prostoru Hercegovine kroz primjer idilične slike u Nevesinju, gdje je, osim građevinskih objekata, značajno obnovljen i međureligijski dijalog i međunacionalna saradnja na tom nivou.
– Kada dođete u Nevesinje i u tihoj noći ugledate obnovljeni kompleks džamije Velijudina Bakrača, Dugalića džamije, kako zajedno sa sahat-kulom ponovo svijetli iznad grada, shvatite da sav trud ima smisla. Ta svjetlost nije samo svjetlost jednog objekta. Ona je znak da se život vraća, da se sjećanje čuva i da vakufi ponovo postaju mjesta okupljanja, vjere i nade – ističe Zajimović.
Dodaje da takvi trenuci potvrđuju smisao uloženog truda i trajnu vrijednost vakufa.
– U takvim trenucima čovjek vidi da je vrijedilo raditi, vrijedilo vjerovati i vrijedilo graditi, jer vakuf nije samo građevina. Vakuf je trag dobra koji ostaje i kada nas više ne bude. Hercegovina nas uči jednoj velikoj istini – Bosna se u velikoj mjeri brani upravo iz Hercegovine – zaključio je Zajimović, piše Preporod.
(24sata.info)