Njemačkoj su potrebni novi radnici iz inostranstva, ali tu ima i previše pogrešnih pretpostavki s s obje strane. U novoj inicijativi uključene su i njemačke firme, a nudi se i prijenos znanja.
Guido Seifen, direktor firme Omexom Hochspannung, kaže da je sve teže pronaći stručne radnike za velike dalekovode koje njegova firma gradi širom Njemačke. Posao podrazumijeva da se sedmicama bude daleko od porodice i doma, što mnoge odbija. Kako kaže: “Raditi na terenu u Njemačkoj više nije privlačno”, piše Deutsche Welle.
Nada se da će kroz njemačko-vijetnamski razvojni projekt pronaći nove radnike. Vijetnam prelazi na obnovljive izvore energije, a u tome mu pomaže Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ). Najpotrebniji su monteri dalekovoda, pa je vijetnamski elektrodistributer EVN otvorio centar za obuku.
Omexom se želi uključiti svojim iskustvom i znanjem. Firma želi u Njemačkoj obučiti instruktore iz EVN-a kako bi i oni u Vijetnamu mogli raditi prema njemačkim standardima i izdavati potvrde Njemačke industrijske i privredne komore. U tom centru GIZ organizira i kurseve njemačkog jezika.
Perspektiva i u Njemačkoj i u domovini
Cilj je osposobiti dovoljno montera da se otprilike polovini može ponuditi posao u Njemačkoj — do oko 200 ljudi, kaže Seifen, koji to naziva „win-win situacijom“. Time što vijetnamski polaznici imaju mogućnost otići raditi u Njemačku, EVN vjeruje da može to zanimanje u Vijetnamu učiniti mnogo vrednijim i privlačnijim
Njemačka vlada želi poticati projekte koji istovremeno privlače kvalificirane radnike i unapređuju obrazovne sisteme u njihovim zemljama. Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) već godinama pomaže državama globalnog juga u stručnom obrazovanju, a sada želi u to jače uključiti njemačke firme. Nova inicijativa naziva se „WE-Fair: Privreda i razvojna politika za pravedan pristup stručnim radnicima“.
Ministrica razvoja Reem Alabali-Radovan upozorila je na ubrzano starenje Njemačke: više od petine zaposlenih starije je od 55 godina i u narednih deset godina otići će u penziju. Demografi procjenjuju da će Njemačkoj svake godine trebati oko 400.000 stranih radnika. Da bi se to postiglo, trebalo bi dolaziti oko 1,6 miliona ljudi godišnje.
Iluzija o savršenom migrantu koji voli Njemačku
Sve je važnije privlačiti ljude iz azijskih, afričkih i latinoameričkih zemalja jer te zemlje imaju mlado i često dobro obrazovano stanovništvo. Mnogi mladi traže prilike u inostranstvu, a njihove vlade žele jasne i pouzdane puteve radne migracije. Pravila moraju biti transparentna, uključivati informacije o radnim uslovima i platama, a programi obuke trebaju važiti i u Njemačkoj i u zemljama iz kojih radnici dolaze. Troškovi i rizici trebaju biti podijeljeni, a polaznici moraju moći pokriti i troškove preseljenja i usavršavanja.
U inicijativu su uključene i privredne organizacije, sindikati i migrantske organizacije. Njihov zadatak je pomoći u pripremi i posebno u integraciji radnika. Međutim, firme često imaju nerealna očekivanja. Edith Otiende-Lawani, Kenijka koja vodi konsultantsku firmu i organizaciju „Giving Africa a new Face“ u Minhenu, upozorava da firme ponekad očekuju „gotov proizvod“ koji može odmah raditi. „Zamišljaju da će doći ljudi koji znaju njemački, brzo se uklapaju, otporni su i oduševljeni Njemačkom. A to nije stvarnost.“
Dolaze ljudi koji su jednostavno – drugačiji
Interkulturalni savjetnik Gerhard Hain dodaje da se poteškoće često javljaju zbog različitih kulturnih pozadina. „Ne radi se o tome da je rečenica gramatički tačna, nego o tome da su komunikacija i odnosi između šefova i zaposlenih u Njemačkoj drugačiji.“ U svakodnevnom životu pojavljuju se prepreke koje novopridošli teško savladavaju. „Treba biti svjestan da dolaze ljudi koji u 80 posto slučajeva funkcionišu drugačije nego Nijemci.“
Mnogi kandidati moraju čekati godinama zbog ogromne birokratije. Markus Lötzsch, glavni direktor Industrijske i privredne komore u Nirnbergu, opisuje kako je uključeno previše različitih institucija, a uredi za strance — posebno u velikim gradovima – hronično su preopterećeni.
Problem je i u glavama – Nijemaca
Ni “ubrzani postupci“ često zapravo ništa ne ubrzaju. Lötzsch kaže da njihov Welcome Desk sarađuje s uredima za strance u tim postupcima, ali ni to ne garantuje brzinu. Zato komora preuzima dio posla: provjerava dokumente i predaje ih u ime firmi i radnika, pa uredi za strance lakše i brže obrađuju predmete jer dolaze od provjerenog partnera.
Mnogi kandidati moraju čekati godinama zbog ogromne birokratije. Markus Lötzsch, glavni direktor Industrijske i privredne komore u Nirnbergu, opisuje kako je uključeno previše različitih institucija, a uredi za strance — posebno u velikim gradovima – hronično su preopterećeni.
Problem je i u glavama – Nijemaca
Ni “ubrzani postupci“ često zapravo ništa ne ubrzaju. Lötzsch kaže da njihov Welcome Desk sarađuje s uredima za strance u tim postupcima, ali ni to ne garantuje brzinu. Zato komora preuzima dio posla: provjerava dokumente i predaje ih u ime firmi i radnika, pa uredi za strance lakše i brže obrađuju predmete jer dolaze od provjerenog partnera.
(24sata.info)