Dr. Jacquelyn Means pojasnila je da je trudnoća u kasnim tridesetim izazovna za mnoge žene.
Ova doktorica kazala je da je trudnoća u tim godinama teža za tijelo, jer tada mnoge žene osjećaju veći umor. Uz to, ona navodi da postoje određene komplikacije na koje treba obratiti pažnju.
Dr. Means je prvo dijete rodila sa 37, a drugo sa 39 godina.
“Uglavnom će sve biti u redu, ali postoje stvari kojih trebate biti svjesni.”
Također, sve više žena odlučuje se na majčinstvo kasnije u životu. Jedan od izvještaja pokazao je da je 21 posto svih poroda u SAD-u 2023. godine bilo kod žena starih 35 i više godina, u odnosu na 9 posto iz 1990. godine. Ova “poodmakla dob majke” povećava rizike i za majku i za bebu.
Starije trudnice češće imaju probleme poput visokog krvnog pritiska i gojaznosti te su sklonije razvoju komplikacija u trudnoći. Vjerovatnije je i da će završiti na carskom rezu te da će roditi blizance ili bebe s određenim genetskim abnormalnostima.
Ipak, ne treba pretjerano paničiti. Rizici su u pravilu i dalje niski, samo su viši od prosjeka. I dok većina starijih majki ima uredne trudnoće, ljekari naglašavaju da postoji niz načina da se rizici smanje i spriječe problemi prije, tokom i nakon poroda.
“Mame starije od 35 godina i dalje mogu imati zdravu trudnoću i sretnu bebu”, poručuje dr. Michael Warren, glavni medicinski i zdravstveni službenik organizacije March of Dimes, nevladine organizacije koja radi na unapređenju zdravlja majki i beba.
Dr. Ashley Zink, specijalistica za maternalno-fetalnu medicinu na Univerzitetu Texas Southwestern, kaže da je optimiziranje zdravlja prije trudnoće poput “izgradnje prve kuće za vašu bebu”.
To podrazumijeva poštivanje dobro poznatih savjeta: uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje rizičnih navika poput pušenja.
“Pobrinite se da su te dobre zdravstvene navike, koje ste gradili tokom života, i dalje na snazi. Ako imate hronične bolesti, pobrinite se da su dobro kontrolisane. Vodite računa da redovno idete na preventivne ljekarske preglede”, savjetuju ljekari.
Što ste zdraviji, to je važnije jer trudnoća može biti naporna skoro poput maratona.
“Količina vaše krvi se povećava; to je teži posao za srce, a i uobičajene neugodnosti u trudnoći, sve te stvari lakše se podnose ako ste u dobroj fizičkoj kondiciji”, kazali su ljekari.
Pregled prije planiranja trudnoće može biti od velike pomoći. Tada možete razgovarati o zdravstvenim problemima, liječiti stanja koja mogu utjecati na trudnoću i provjeriti jeste li vakcinisani u skladu s preporukama. Ljekari savjetuju i ultrazvuk u prvom trimestru, kojim se mjeri veličina fetusa, potvrđuje termin poroda i provjerava da li je riječ o jednoj ili više beba.
ene starije od 35 godina često proizvode više hormona koji stimulišu jajnike na stvaranje jajnih ćelija, a češće se koriste i metodama vantjelesne oplodnje kako bi ostale trudne. Oboje povećava vjerovatnoću trudnoće s blizancima ili trojkama, što automatski podiže rizik od komplikacija poput prijevremenog poroda.
Starije žene mogu razmotriti i vađenje krvi za neinvazivni prenatalni screening, koji može ukazati na hromosomske abnormalnosti kod fetusa poput Downovog sindroma ili trisomije 13 i 18. Prema podacima Stanford Medicine Children's Health, rizik za Downov sindrom je oko 1 prema 1.250 kod žene koja zatrudni sa 25 godina, a raste na oko 1 prema 100 kod žene koja zatrudni sa 40 godina.
Ako screening pokaže povišen rizik, ljekar može preporučiti invazivnije dijagnostičke testove. Među njima su amniocenteza, pri kojoj se uzima manja količina plodove vode iz maternice, te biopsija horionskih resica, pri kojoj se uzimaju ćelije iz posteljice.
Zink kaže da starije trudnice mogu pitati i za “ultrazvuk rasta” oko 32. ili 34. sedmice trudnoće.
“On nam pokazuje da li posteljica i dalje dobro obavlja svoj posao”, navodi. “Imate li normalnu količinu plodove vode? Imate li uredan rast fetusa?”
Kasni ultrazvučni pregledi u trudnoći mogu otkriti i potencijalne probleme s bebom.
“Znamo da je kod žena koje zatrudne kasnije u životu rizik od urođenih mana veći”, posebno srčanih mana, kaže Warren. Povećan je i rizik od mrtvorođenosti, iako je on i dalje vrlo mali.
“Kako se približava termin poroda jako je važno da budete osjetljivi na znakove poput fetalnih pokreta. Osjećate li i dalje da se beba miče i šutira”, navode ljekari.
Postotak beba rođenih carskim rezom raste s dobi majke te u prosjeku iznosi 48 posto živorođene djece kod žena starih 40 i više godina, pokazali su podaci March of Dimes za period 2022–2024. Žene koje rode carskim rezom imaju značajno veći rizik od komplikacija poput infekcije i krvarenja nego one koje se porode vaginalno.
Među medicinskim razlozima za carski rez su hronične bolesti koje mogu učiniti vaginalni porod rizičnim, poput dijabetesa ili visokog krvnog pritiska, navodi March of Dimes. Ostali razlozi su komplikacije tokom poroda, poput vrlo krupne bebe, što je češće kada trudnica ima gestacijski dijabetes – dijabetes koji se razvija u trudnoći i može utjecati na zdravlje i majke i djeteta.
Problemi s posteljicom, koji mogu dovesti do opasnog krvarenja prije ili tokom poroda, također su češći kod starijih žena. (Kao i druge komplikacije, ni oni nisu česti. Abrupcija placente, kada se posteljica odvaja od maternice, javlja se u oko 1 od 100 trudnoća.)
Means je oboje svoje djece rodila vaginalno, ali je imala probleme s posteljicom. Imala je i gestacijski dijabetes u obje trudnoće. Nakon što je 2023. rodila kćerku, dio posteljice joj je ostao zadržan i morao je biti uklonjen, a liječena je i zbog postporođajnog krvarenja. Sedmicu nakon što je prošle godine rodila sina, doživjela je teško krvarenje i morala je ponovo na bolničko liječenje.
“Tako da su moja djeca pomala pokušala da me ubiju”, našalila se. “Nakon što sam prebrodila sve te probleme s krvarenjem, bila sam dobro… A moja djeca su zdrava tako da sam na tome zahvalna”, kazala je dr. Means.