Izrael je pokrenuo napade na Iran bez jasne strategije za smjenu vlasti, a pretpostavke da bi zračni udari mogli izazvati masovni ustanak protiv režima bile su više zasnovane na nadama nego na pouzdanim obavještajnim procjenama, tvrdi više izraelskih sigurnosnih izvora. Kako navodi The Guardian, iranski režim uspio je izdržati gotovo dvije sedmice intenzivnih bombardovanja, kao i atentat na vrhovnog vođu Ali Hamenei (Khamenei), dok američki predsjednik Donald Tramp (Trump) razmatra mogućnost okončanja sve skupljeg sukoba.
Sudbina obogaćenog uranija
Prema procjenama bivših i sadašnjih izraelskih obavještajnih i odbrambenih zvaničnika, ključni pokazatelj uspjeha rata mogla bi biti sudbina oko 440 kilograma obogaćenog uranija koji je, nakon američkih udara prošlog juna, ostao skriven duboko pod planinom. Ta količina, kako tvrde izvori, dovoljna je za proizvodnju više od deset nuklearnih bojevih glava i mogla bi omogućiti Iranu da ubrza razvoj nuklearnog oružja ako materijal ostane u zemlji.
Jedan bivši visoki izraelski obavještajni zvaničnik istakao je da će upravo taj uranij biti ključni indikator ishoda rata. Prema njegovim riječima, idealan scenarij bio bi da materijal bude uklonjen iz Irana ili da vlast preuzme režim kojem bi se moglo vjerovati da će ga držati pod strogom kontrolom.
Iranski tvrdolinijaši već dugo tvrde da je nuklearno odvraćanje jedini način da se osigura opstanak Islamske Republike. Zbog vojne nadmoći američkih i izraelskih snaga tokom sukoba, takav stav bi mogao dodatno ojačati ukoliko režim ostane na vlasti. U tom kontekstu, United States navodno razmatra i mogućnost slanja kopnenih snaga kako bi osigurale nuklearni materijal, dok je prije izbijanja rata postojala ideja da Iran preda obogaćeni uranij nekoj trećoj državi.
Rizik od “Pirove pobjede”
Joav Rosenberg (Yoav Rosenberg), bivši zamjenik šefa istraživačkog odjela izraelske vojne obavještajne službe, upozorio je da bi svaki ishod u kojem Iran zadrži obogaćeni uranij mogao predstavljati Pirovu pobjedu za Izrael. Prema njegovom mišljenju, ako režim preživi rat s velikom količinom nuklearnog materijala, gotovo je sigurno da će ubrzati razvoj nuklearnog oružja.
Atentat na Ali Hamenei, prema nekim procjenama, mogao bi čak povećati nuklearni rizik. Iako je godinama razvijao nuklearni program koji se može pretvoriti u vojni, Hamenei je izbjegavao donošenje konačne odluke o izradi bombe. Stavovi njegovog sina i mogućeg nasljednika Modžtaba Hamenei (Mojtaba Kamenei) mnogo su manje poznati, zbog čega pojedini analitičari smatraju da postoji veća neizvjesnost oko budućeg smjera iranskog nuklearnog programa.
Pozivi na smjenu vlasti u Iranu, koje su na početku sukoba iznosili izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp, prema nekim stručnjacima nikada nisu imali realnu osnovu. Jedan obavještajni izvor ocijenio je da je očekivanje da bi zračni napadi mogli izazvati pobunu u zemlji s oko 90 miliona stanovnika više ličilo na želju nego na strategiju.
Sličnog je mišljenja i Sima Šin (Shine), stručnjakinja za Iran i bivša šefica istraživanja u Mossadu, koja smatra da se promjena režima teško može postići bombardovanjem izvana, iako dugoročno slabljenje države može otvoriti prostor za unutrašnje političke promjene.
Vojni uspjesi
Uprkos kritikama, izraelski vojni vrh i dalje podržava rat, dijelom i zbog promijenjenog raspoloženja u društvu nakon napada 7. oktobra 2023. godine. Tokom gotovo dvosedmične kampanje bombardovanja uništen je značajan dio iranske vojne industrije, uključujući fabrike projektila i ključnu infrastrukturu, a Izrael je uspostavio i zračnu nadmoć nad teritorijom udaljenom više od hiljadu kilometara.
Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da Izrael još uvijek ne uspijeva pretvoriti vojne uspjehe u političku korist, te postoji strah da bi se zemlja mogla naći u dugotrajnom i neizvjesnom sukobu.
(24sata.info)