Šest američkih vojnika ubijeno je, a vojni avioni uništeni dok se investitori pripremaju za turbulencije na tržištu zbog straha od dugotrajnog poremećaja u opskrbi naftom. Predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) upozorava da bi vojna kampanja protiv Irana mogla trajati sedmicama, dok je Marko Rubio (Marco Rubio) izjavio danas da “najteži udarci američke vojske tek slijede”.
Odlukom da u petak odobri rat protiv Irana, Tramp je preuzeo najveći rizik svog predsjedništva, dovodeći u opasnost živote američkih vojnika, stabilnost najnemirnije regije svijeta i vlastitu političku poziciju. Suočen s padom popularnosti i mogućnošću da republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na predstojećim izborima, Tramp je uveo Sjedinjene Države u najopsežniji vojni sukob od invazije na Irak 2003. godine, navodi The New York Times.
Tramp i “mir”
U nešto više od godinu dana mandata, Tramp je odobrio vojne akcije u sedam zemalja, unatoč ponovljenim obećanjima biračima da će ratove završavati, a ne započinjati. Tijekom inauguracijskog govora izjavio je da će “njegovo najponosnije nasljeđe biti ono mirotvorca”.
Iako je imao poteškoće u predstavljanju jasnog konačnog cilja vojne kampanje, Tramp operaciju prikazuje kao veliki uspjeh. Priznao je američke žrtve kao cijenu rata, ali se više fokusirao na pohvale zbog ubojstva ajatolaha Alija Hamneija (Ali Khamenei), iranskog vrhovnog vođe, uništenje vojnih ciljeva diljem zemlje i svoj trud da spriječi Iran u razvoju nuklearnog oružja.
Intervencije na Bliskom istoku mučile su generacije američkih predsjednika. Sukobi u tom regionu narušili su nasljeđe Džordža Buša (George W. Bush), koji je zemlju uveo u dugotrajne i nepopularne ratove u Iraku i Afganistanu, ali i Džimija Kartera (Jimmy Carter), čija je neuspjela operacija spašavanja američkih talaca u Iranu 1980. godine stalno bila na umu Trampu.
Sada je Tramp taj koji vodi vojne operacije koje se brzo šire u regiji čija povijest i vjersko-frakcijska politika čine bojište posebno složenim.
Zabrinutost
– Predsjednici se nerado upuštaju u ovakve situacije, osim ako nisu isprovocirani ili izravno napadnuti“, rekla je Barbara Peri (Barbara Perry), historičarka predsjedništva s Univerziteta Virdžinija.
– Tada obično dolazi do efekta nacionalnog jedinstva. Toga sada neće biti.
Dok je nekolicina istaknutih glasova u njegovom pokretu javno osudila odluku o ratu, čini se da Trampova baza za sada stoji uz njega. Ipak, neki predsjednikovi saveznici privatno izražavaju zabrinutost da napadi na Iran donose malo političke koristi, a velike rizike, posebno gubitak američkih života i rast cijena nafte.
Demokrati su iskoristili napade kako bi Trampa prikazali kao nekoga ko se više fokusira na vanjske intervencije nego na rješavanje ekonomskih problema Amerikanaca.
– Tramp se biračima predstavio kao mirotvorac i kandidat “Amerike na prvom mjestu”, a u manje od 13 mjeseci naredio je napade na sedam država i gurnuo našu zemlju u otvoreni sukob novcem poreznih obveznika – stoji u izjavi Kena Martina, predsjednika Demokratskog nacionalnog odbora.
Rezultati anketa
Prve ankete provedene nakon napada pokazuju da većina birača ne podržava Trampovu odluku. Ankete CNN-a pokazale su da 59 posto Amerikanaca ne odobrava pokretanje napada na Iran, dok je anketa Reuters-Ipsosa otkrila da vojnu kampanju odobrava samo 27 posto Amerikanaca.
Ako sukob pođe po zlu ili Iran potone u nemire, republikanski kandidati na predstojećim izborima mogli bi se naći pred teškim izborom hoće li se distancirati od Trampa.
Rat također postavlja izazovna pitanja za one koji žele voditi stranku u budućnosti, komplikujući ideologiju “Amerika na prvom mjestu” u srži pokreta.
– Nismo zamišljali da bi MAGA pokret trebao biti ovo – napisala je na društvenim mrežama bivša zastupnica Marđori Tejlor Grin (Marjorie Taylor Greene), republikanka iz Džordžije koja se prošle godine razišla s Trampom i podnijela ostavku.
“Sramota!“. U kasnijoj objavi, Grin je Trampovu administraciju nazvala “hrpom bolesnih lažljivaca”. “Glasali smo za Ameriku na prvom mjestu i NULA ratova”, dodala je.
Spremnost baze
Ipak, Metju Bojl (Matthew Boyle), šef ureda Breitbart Newsa u Vašingtonu, rekao je da je tijekom svoje trosatne radijske emisije u subotu, nekoliko sati nakon napada, primio zanemariv broj pitanja ili komentara slušatelja. Njegova emisija, kaže, pruža dobar uvid u teme koje zanimaju Trampovu bazu.
Bojl je naveo da je opširno govorio o ratu i pustio Trampov jutarnji video s najavom napada, no slušatelje su više zanimale druge teme, poput ekonomije, imigracije i kriminala. “Sve se svodi na rezultate”, rekao je.
Napadi na Iran daleko su od prvog puta da je predsjednik testirao spremnost svoje baze da podrži poteze koji krše njegovo predizborno obećanje o izbjegavanju stranih sukoba. Kada je suočen s pitanjima hoće li njegovi pristaše prosvjedovati nakon američkog udara na Venezuelu, Tramp je za NBC News dao kratak odgovor: “MAGA sam ja. MAGA voli sve što radim.”
Najveća slabost – ekonomija
Posljednjih mjeseci, pokret “Učinimo Ameriku ponovno velikom”“ počeo se dijeliti oko ključnih pitanja, uključujući Trampovo postupanje s dosjeima Epstina (Epstein) i njegove poteškoće u rješavanju rastućih troškova života.
Rim Kasam (Raheem Kassam), glavni urednik The National Pulsea i konzervativni aktivist, rekao je da bi rat s Iranom pogoršao te napetosti.
– Ja to ne bih učinio, ali to je definitivno nešto što bi Tramp napravio. On voli ideju da dovrši posao koji njegovi prethodnici nisu mogli ni započeti – rekao je.
Kasam je izrazio zabrinutost da sukob ne rješava ključnu slabost predsjednika – ekonomiju. Naveo je da će se Amerikanci “tek početi osjećati bolje u vezi s ekonomijom taman kad krenu glasati, jer su previše vremena proveli na propalom DOGE projektu Ilona Maska (Elon Musk)”, tvrdeći da Mask nije uspio značajno smanjiti državnu potrošnju.
(24sata.info)