Tanki listovi tijesta nadjeveni orasima, bademima ili pistaćima, izdašno preliveni slatkim sirupom od šećera, meda i začina zajedno čine njeno slatko veličanstvo baklavu – poslasticu koja se pojavljuje u brojnim oblicima i ukusima i omiljena je u mnogim dijelovima svijeta, pišu nezavisne.
Vole je na Mediteranu, Bliskom istoku i na Balkanu, pa je sasvim razumljivo da je svojataju mnogi narodi, među kojima su najgorljiviji Grci, Turci, Bosanci i Hercegovci, Albanci, Arapi, Armenci, Bugari, Makedonci…
Historija
Ali, činjenica je da su kroz vijekove u nastajanju baklave svoje prste imali mnogi narodi, pa su prvi koji su uživali u prabaklavi, krušnom tijestu sa sjeckanim orasima prelivenim medom bili Asirci, dok su prvi revolucionarni korak u njenom nastajanju načinili stari Grci koji su obično tijesto zamenili mnogo finijim i tanjim. Nadalje, Armenci su sirupu za baklavu dodali aromatične začine klinčić i cimet koji su bili prihvaćeni i u kuhinjama Balkana, a Arapi vodicu ruže i kardamom.
Na sreću svih onih koji vole baklave, u 15. vijeku su se spravljanja ove poslastice prihvatili i najveći svjetski osvajači Turci, koji su je doveli do savršenstva i pretvorili u komplikovan desert za koji je osim najfinijih sastojaka trebalo imati talenta i umijeća, pa je bilo sve samo ne jednostavno pripremiti je.
U Osmanlijskom carstvu baklavu mogli ispeći samo istinski majstori
U peridu Osmanlijskog carstva već ionako tanko tijesto postalo je toliko tanko da se kroz njega trebalo jasno vidjeti, pa su baklavu mogli ispeći samo istinski majstori svog zanata, a baklavu su u to vrijeme mogli priuštiti samo najbogatiji – sultani, paše i veziri.
Tada, po sastojcima skupa i po izradi savršena, baklava je bila stvar prestiža i dokaz otmenosti doma, pa su se bogate porodice takmičile čija će baklava imati više slojeva neobično tankog tijesta.
Baklava je bila toliko važna da se prije pečenja nosila gazdi na uvid, a on je njen kvalitet ispitivao zlatnim novčićem. Odnosno, ako utisnuti zlatnik nije uspio proći kroz slojeve tijesta i dosegnuti dno lima, baklava je bila savršeno spremljena, pa je i novčić završio kao nagrada u džepu poslastičara. Naravno, najvještiji majstori koji su bili u stanju tako tanko razvući tijesto da ponekad i 40 listova nije bilo deblje od latice ruže, radili su u dvorskim kuhinjama, pa su baklave koje su se pekle za sultana imale i više od 100 slojeva listova tijesta.
Bila desert dostojan samo nepca najbogatijih
Kao desert dostojan samo nepca najmoćnijih i najbogatijih, baklava se obavezno pekla povodom svih važnih događaja – porodičnih, vjerskih i državnih.
Za vrijeme svoje vladavine sultan Sulejman Veličanstveni (1520 – 1566) uveo je posebnu ceremoniju znanu kao parada baklava u toku koje su petnaesti dan svetog mjeseca ramazana, njegovim vojnicima, janjičarima koji su u svečanoj životopisnoj povorci dolazili na dvor, dijeljene baklave koje su se posebno za njih pekle u dvorskoj kuhinji.
Zanimljivo je da je u Turskoj baklava, kao vrlo otmen i vrlo skup desert, sve do 19. vijeka bila rezervisana samo za jako bogate, dok su je ostali jeli samo u izuzetnim prilikama, pa ne čudi da se izreka “Nisam dovoljno bogat da jedem baklavu svaki dan” zadržala do danas.
Recept
Sastojci:
1 kg gotovih jufki za baklavu
900 g mljevenih oraha
100 g krupno sjeckanih oraha
150 g šećera
250 g putera i 100 ml ulja
Za agdu (preliv):
1 kg šećera,
voda
limun
Priprema:
Prvo pripremite agdu. Sipajte šećer u šerpu i prelijte ga vodom (da vode bude dva prsta iznad šećera). Kuhajte približno 20 minuta na jačoj vatri, može i manje, agda ne smije da bude previše gusta.
Gustina treba da bude između sirupa i vode. U skuhanu agdu dodajte limun isječen na kriške. Ostavite da odstoji, jer preliv mora dobro da se ohladi prije nego što se njime prelije baklava.
Jufke isijecite po mjeri pleha u kojem će se baklava peći.
Istopite puter na laganoj vatri, ali pazite da ne promijeni boju i promiješajte ga s uljem. Pomiješajte samljevene i isjeckane orahe i 150 g šećera.
U pleh prvo stavite tri jufke – svaku premažite puterom i uljem (neka ova smjesa bude topla, to će dati hrskavost jufki), pa na prve tri kore stavite jedan dio smjese s orasima.
Preko stavite dvije kore, opet premazane smjesom od putera i ulja, pa opet dio smjese s orasima. Ponavljajte postupak dok ne potrošite materijal.
Na kraju, baklavu pokrijte s tri kore i to tako što svaku, nakon stavljanja, premažete puterom, osim posljednje.
Prije sječenja, pritisnite baklavu dlanovima i izravnajte. Baklavu potom sijecite u prepoznatljive oblike (romb).
Stavite u rernu, prvo desetak minuta na 190 stepeni, dok ne počne blago rumeniti, a onda 45 minuta sušite na 150 stepeni. Ako vam se u nekom momentu učini da će biti previše tamna, pokrijte je aluminijskom folijom i nastavite da pečete.
Provjerite da li je pečena tako što ćete viljuškom razmaći baklave i pogledati da li je i dno pečeno. Vruću baklavu zalijte hladnom agdom i pritisnite tepsijom ili plehom da bi se kore izravnale.
Nakon pola sata sklonite pleh kojim ste pritisnuli baklavu i ostavite je da se hladi i upija agdu tokom noći.
(24sata.info)