Nova politika globalnih carina američke administracije Donalda Trampa stupila je na snagu u utorak, uvodeći dodatnu taksu od deset posto na neizuzetu uvoznu robu, ali je zasad odgođeno najavljeno povećanje na 15 posto koje je Tramp najavio samo putem društvenih mreža.
Američka Uprava za carine i zaštitu granica (CBP) potvrdila je da će početno dodatnih deset posto tarifa vrijediti na sav uvoz, osim ako nisu dodijeljene specifične iznimke.
U petak je Vrhovni sud SAD-a presudio da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlaštenjima (IEEPA), koji je ranije bio pravni temelj za Trampove mjere carina, ne daje predsjedniku ovlaštenje za nametanje širokih nameta.
Nakon te presude, istog dana Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojim se uvodi globalna carina od dodatnih deset posto prema odredbi Sekcije 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine.
Planovi za povećanje
U subotu je Tramp najavio planove za povećanje globalne tarife na 15 posto. Međutim, zvaničnici Bijele kuće pojasnili su da je do sada formalno potpisan samo dekret o deset posto te da će eventualno povećanje na 15 posto uslijediti u nekom kasnijem periodu.
Tramp je u subotu izjavio da će namet od 15 posto biti odmah na snazi, ali analitičari su primijetili razlike između njegovih objava na platformi Truth Social, koje ponekad zvuče kao dekreti, i samih dekreta koji imaju stvarnu zakonsku snagu.
Sekcija 122 Zakona o trgovini iz 1974. daje predsjedniku ovlaštenje da privremeno uvede tarife do 150 dana kao odgovor na, kako se navodi, velike i ozbiljne deficite u bilansu plaćanja. Nakon 150 dana, Kongres mora odobriti te tarife, iako je administracija najavila da će tražiti načine kako da zaobiđe ovaj zahtjev.
Administracija je branila carine pozivajući se na godišnji američki trgovinski deficit od 1,2 biliona dolara i tekući račun s deficitom od približno četiri posto BDP-a.
Povećana neizvjesnost
Međutim, pravni i ekonomski stručnjaci tvrde da bi ova opravdanja mogla naići na pravne prepreke, naglašavajući da SAD i dalje ima kapacitete za servisiranje svojih inozemnih dugova.
Odluka o tarifama povećala je neizvjesnost u poslovnoj zajednici. U važnom pravnom razvoju, američki logistički gigant FedEx podnio je tužbu protiv saveznih vlasti.
Predmet je podnesen na Američkom međunarodnom trgovačkom sudu, gdje FedEx traži povrat tarifa naplaćenih prema IEEPA od februara 2025. godine. Kompanija tvrdi da je pretrpjela finansijske gubitke zbog carina koje su uvedene na osnovu pravnog ovlaštenja koje je kasnije Vrhovni sud proglasio nevažećim.
FedEx zahtijeva povrat prikupljenih tarifa zajedno sa zakonskim kamatama.
(24sata.info)