Donald Trump sve je frustriraniji onim što pomoćnici opisuju kao ograničenja vojne poluge pritiska protiv Irana, navodi više izvora upoznatih s tom temom koji su za CBS News govorili pod uslovom anonimnosti kako bi raspravljali o pitanjima nacionalne sigurnosti.
Za razliku od ranijih ciljanih operacija, uključujući nedavnu kojom je s vlasti uklonjen venecuelanski lider Nicolas Maduro, Trumpu je rečeno da bi svaki udar na imovinu Teherana gotovo sigurno ne bi bio pojedinačan, odlučujući udar.
Umjesto toga, ograničeni napadi mogli bi otvoriti vrata širem sukobu, onom koji nosi rizik da Sjedinjene Američke Države uvuče u dugotrajan konflikt na Bliskom istoku.
Axios je prvi izvijestio o detaljima predsjednikove frustracije.
Predsjednik Trump je u objavi na društvenim mrežama demantovao izvještaje da je general Dan Caine, predsjedavajući Združenog generalštaba, “protiv toga da idemo u rat s Iranom”.
Caine je, kako je rekao Trump, “ne bi volio vidjeti rat, ali ako se donese odluka o djelovanju protiv Irana na vojnom nivou, njegovo je mišljenje da bi to bilo nešto što bi se lako dobilo”.
Trump je rekao da Caine “nije govorio o tome da se ne ide protiv Irana, niti o čak lažnim ograničenim udarima o kojima sam čitao; on zna samo jednu stvar – kako pobijediti i, ako mu se to naredi, on će predvoditi kolonu”.
Visoki vojni zvaničnik rekao je za CBS News da vojni planeri daju nepristrasne savjete. Bijela kuća uputila je CBS News na predsjednikovu objavu na društvenim mrežama.
U središtu predsjednikove nestrpljivosti nalazi se želja za snažnom akcijom koja bi resetovala diplomatski sto. On je pritiskao savjetnike da ponude opcije koje bi isporučile kažnjavajući udar, dovoljno snažan, po njegovom mišljenju, da primora iranske lidere da se vrate pregovorima pod povoljnijim uslovima za Washington. Međutim, vojni planeri upozoravaju da se takav ishod ne može garantovati, prenosi Klix.
Na privatnim sastancima, Caine je savjetovao Trumpa da bi dugotrajna vojna kampanja protiv Irana mogla nositi značajne posljedice, poput odmazde Teherana i njegovih saveznika protiv američkih snaga i saveznika, te da bi se mogla pretvoriti u dugotrajno angažovanje koje bi zahtijevalo dodatne američke trupe i resurse.
Tokom vikenda, specijalni izaslanik Steve Witkoff rekao je Lari Trump u intervjuu za Fox News da je Trump “znatiželjan” zbog toga zašto Iranci “nisu kapitulirali”.
“Zašto, pod ovakvim pritiskom, uz količinu pomorske i mornaričke moći koju tamo imamo, nisu došli do nas i rekli: ‘Izjavljujemo da ne želimo – ne želimo oružje. Dakle, evo šta smo spremni uraditi.’ A ipak, teško ih je nekako dovesti do te tačke”, rekao je Witkoff.
U posljednjim sedmicama SAD su značajno proširile svoje vojno prisustvo širom regije. Borbena grupa nosača aviona USS Gerald R. Ford i njena flotila ratnih brodova trebale bi se rasporediti unutar dometa iranske teritorije, pridruživši se borbenoj grupi nosača USS Abraham Lincoln i drugim eskadrilama aviona stacioniranim u bazama širom Perzijskog zaljeva.
Sistemi Patriot i Terminal High Altitude Area Defense dodatno su ojačani kako bi zaštitili američke trupe i regionalne saveznike od moguće odmazde.
Zvaničnici Pentagona tvrde da su ova raspoređivanja odbrambena i osmišljena da odvrate eskalaciju, ali razmjeri i tempo jačanja naglašavaju da bi svaki udar u Iranu gotovo sigurno izazvao odgovor, bilo kroz raketne napade, pomorsko uznemiravanje u Hormuškom moreuzu ili djelovanje savezničkih snaga u Iraku, Siriji i drugdje.
Sastanci koji se odvijaju unutar Bijele kuće u vezi s Iranom odražavaju širu napetost između političkih ciljeva i vojnih realnosti.
Dok predsjednik traži dramatičnu demonstraciju sile kako bi ojačao svoju pregovaračku poziciju, visoki komandanti naglašavaju da se ratovi rijetko odvijaju po planu i da čak i pažljivo kalibrisani udari mogu proizvesti nepredvidive posljedice.
Za sada se nastavlja gomilanje američke vojne opreme dok se razrađuju planovi za vanredne situacije. Hoće li to kulminirati ograničenim udarom ili ostati na nivou odvraćanja, može zavisiti manje od predsjednikove frustracije, a više od sljedećeg poteza Teherana i, u konačnici, od toga koliki je rizik Washington spreman preuzeti.
(24sata.info)