Rusija s vidnim zadovoljstvom prati kako američki predsjednik Donald Trump svojim potezima oko Grenlanda produbljuje podjele unutar Evrope, iako takav razvoj događaja može imati i ozbiljne sigurnosne posljedice za samu Moskvu, koja nastoji ojačati vlastitu poziciju na Arktiku.
Iz Kremlja su poručili da bi Trump mogao ući u historiju ukoliko preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske. Posebni izaslanik ruskog predsjednika Kirill Dmitriev javno je govorio o „kolapsu transatlantske unije“, dok je bivši ruski predsjednik Dmitry Medvedev kroz šalu komentarisao da Evropa postaje sve siromašnija, prenosi Reuters.
Zanimljivo je da su kritike na Trumpove prijetnje i poteze u Rusiji gotovo izostale. Moskva očigledno želi zadržati američkog lidera na svojoj strani, prije svega zbog mogućeg rješenja rata u Ukrajini koje bi bilo povoljno po ruske interese, iako su i tradicionalni saveznici Rusije, poput Venecuele i Irana, također pod pritiskom Washingtona.
„Postoje međunarodni stručnjaci koji smatraju da će Trump, rješavajući pitanje inkorporacije Grenlanda, sigurno ući u historiju. I ne samo u historiju SAD-a, nego i u svjetsku historiju“, izjavio je u ponedjeljak portparol Kremlja Dmitry Peskov.
„Teško je ne složiti se s tim stručnjacima“, dodao je.
Radost zbog evropskih dilema
Ruski dnevnik Moskovsky Komsomolets piše da je „zadovoljstvo gledati kako Evropa stoji potpuno izgubljena“ nakon Trumpove najave o povećanju carina na robu iz pojedinih evropskih zemalja, dok SAD ne dobije mogućnost da „kupuje“ Grenland.
Medvedev je situaciju prokomentarisao ironično:
„Make America Great Again (MAGA) = Make Danmark Small Again (MDSA) = Make Europe Poor Again (MEPA). Je li ova ideja konačno pala na pamet, glupani?“
Kirill Dmitriev je na društvenim mrežama dodatno ismijavao evropske lidere:
„Kolaps transatlantske unije. Napokon – nešto što zaista vrijedi raspraviti u Davosu“, napisao je, najavljujući i sastanke s američkim izaslanicima o Ukrajini tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj.
Ruski komentatori upozoravaju da Trumpovo ponašanje stavlja NATO, dugogodišnjeg rivala Moskve, pod dosad neviđen pritisak, te da može izazvati ozbiljne ekonomske i diplomatske probleme za Evropsku uniju i Veliku Britaniju, koje Rusija vidi kao ključne prepreke u ostvarivanju svojih ciljeva u Ukrajini.
Zvanični list Rossiiskaya Gazeta postavio je pitanje da li sporovi oko Grenlanda označavaju početak kraja NATO-a. Bivši savjetnik Kremlja Sergei Markov smatra da bi Rusija trebala pomoći Trumpu da ostvari svoje ambicije „jer su gotovo svi Trumpovi neprijatelji i neprijatelji Rusije“.
Tanka linija za Moskvu
Ipak, Moskva balansira oprezno. Iako joj odgovara trenutni raskol između SAD-a i Evrope, Trumpovi potezi mogli bi se odraziti i na ruske interese u Arktiku, regiji bogatoj resursima i od velikog strateškog značaja za Rusiju.
Rusija je reagovala na Trumpove tvrdnje da Moskva predstavlja prijetnju Grenlandu, što je dio američkog opravdanja za kontrolu nad otokom, ali je pritom izbjegla direktno imenovati Trumpa. Rusko ministarstvo vanjskih poslova prošle sedmice je poručilo da je neprihvatljivo da Zapad i dalje optužuje Rusiju i Kinu kao prijetnju Grenlandu.
Ipak, Ukrajina ostaje daleko veći prioritet za Moskvu od Grenlanda, gdje SAD već imaju vojnu prisutnost. Transatlantske podjele oko Grenlanda, koje pogađaju zemlje uključene u finansiranje i naoružavanje Kijeva, mogle bi ići u korist Rusiji, jer bi zasjenile dešavanja u Ukrajini i uticale na širi politički kontekst.
Neki ruski analitičari smatraju da Trumpovi potezi uvode novi svjetski poredak bez jasnih pravila, što bi Moskva mogla iskoristiti. Drugi, pak, upozoravaju na nepredvidivost američkog predsjednika, podsjećajući i na nedavne događaje u Venecueli.
„Rusija može imati vlastitu zonu uticaja samo kroz snagu“, zaključio je Markov, pišu Vijesti.ba.
(24sata.info)