Nove prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) signaliziraju tešku budućnost za svjetsku privredu, obilježenu slabašnim rastom, eskalacijom trgovinskih napetosti i velikom zaduženošću, upozorila je direktorica Kristalina Georgieva.
“Nisam previše pesimistična, jer ako pogledamo kretanje svjetske privrede, istina je da bi moglo biti bolje, ali i puno gore”, rekla je Georgieva tokom rasprave u sjedištu MMF-a uoči sastanaka koji se održavaju iduće sedmice u Washingtonu, prenosi Hina.
Globalna trgovina više nije motor rasta kao što je nekad bila, ali nije postala ni uteg, rekla je šefica MMF-a, ističući da su desetljeća međuovisnosti ipak bila brana valu trgovinskih ograničenja koji je krenuo nakon pandemije covida.
Sve izraženiji protekcionizam i sve veća trgovinska ograničenja štete globalnoj privredi, ograničavaju rast trgovine i koče već slabašnu svjetsku privredu, rekla je Georgieva, kojoj je ovog mjeseca započeo drugi petogodišnji mandat u međunarodnom kreditoru.
Među rijetkim dobrim vijestima izdvojila je posustajanje inflacije i povratak cjenovne stabilnosti, uz uredno poboljšanje situacije na tržištu rada u Sjedinjenim Državama i Evropi. Sjedinjene Države nisu u recesiji, iako su kamatne stope u protekla tri ciklusa bile izazvale značajno slabljenje privredne aktivnosti, i očekuje se da će broj nezaposlenih ostati relativno nizak, rekla je.
Kina usporava, Indija ubrzava, američkoj privredi ide prilično dobro, ali Evropa može i bolje, poručila je sa skupa u sjedištu MMF-a.
“Naše prognoze ukazuju na tešku kombinaciju slabog rasta i velike zaduženosti – tešku budućnost”, rekla je Georgieva, ukazujući na mješovite ekonomske prognoze za glavne svjetske igrače.
Rast u cjelini neće biti dovoljan da se iskorijeni siromaštvo u svijetu, da se otvori potreban broj radnih mjesta ili generiraju porezni prihodi potrebni za servisiranje golemog duga i finansiranje ulaganja, kazala je šefica MMF-a.
Tvrdokorno visoke cijene nesrazmjerno pogađaju siromašne, a sukob na Bliskom istoku mogao bi eskalirati i destabilizovati regionalne privrede i globalna tržišta robe, upozorila je. Brine je i povećanje vojne potrošnje jer smanjuje raspoloživa sredstva za druge prioritete, uključujući pomoć zemljama u razvoju.
Izgledi su sumorni, ali može se napraviti puno toga da se potakne rast, smanji dug i izgradi otpornija privreda, naglasila je, istaknuvši da zemlje mogu sarađivati kako bi sačuvale prednosti trgovine, osigurale fiskalni prostor za zelenu tranziciju i ukinule subvencije za fosilna goriva.
I umjetna inteligencija mogla bi biti koristan instrument i poboljšati produktivnost, pod uvjetom da vlade kreiraju mehanizme upravljanja.
“Umjetna inteligencija hitno iziskuje regulatorne i etičke odredbe koje će u osnovi obuhvatiti čitav svijet. Zašto? Zato što umjetna inteligencija ne poznaje granice i već je posvuda prisutna na mobitelima”, upozorila je, piše biznis.
(24sata.info)