Nakon što su SAD prošle sedmice šokantno odlučile da zaobiđu Kijev i njegove evropske saveznike u mirovnim pregovorima, Ursula von der Leyen izjavila je da Evropa mora “djelovati hitno” i povećati ulaganja u odbranu.
Britanski premijer Keir Starmer ponovio je njene stavove, rekavši novinarima prije odlaska u francusku prijestolnicu: “Ovo se ne odnosi samo na liniju fronta u Ukrajini. Ovo je linija fronta Evrope i Ujedinjenog Kraljevstva. Radi se o našoj nacionalnoj sigurnosti”.
“Moramo pojačati naš kolektivni odgovor u Evropi. Time mislim na kapacitete, ali i na punu ulogu koju moramo igrati kada je riječ o odbrani suvereniteta Ukrajine, ako dođe do mirovnog sporazuma”, dodao je, prenosi N1.
Dok raste svijest o potrebi odlučne akcije uslijed odluke Washingtona da započne bilateralne pregovore s Moskvom o okončanju rata, Starmer je u nedjelju potvrdio da je Velika Britanija spremna poslati trupe na teren.
Švedska je danas slijedila taj primjer, kada je premijer Ulf Kristersson rekao da “apsolutno postoji mogućnost” da doprinese poslijeratnim mirovnim snagama u Ukrajini, iako bi pregovori morali napredovati prije nego što se to realizuje.
Njemačka, međutim, smatra da je još “preuranjeno” razgovarati o slanju trupa, dok je Poljska ponovila da ne planira slati svoje snage u Ukrajinu radi osiguravanja poslijeratne bezbjednosti, već će nastaviti pružati finansijsku i vojnu pomoć.
“Više puta smo naglasili da prije svega moramo sačekati i vidjeti hoće li i kako će mir, nadamo se, nastupiti za Ukrajinu”, rekla je zamjenica glasnogovornika njemačke vlade Christiane Hoffmann novinarima u Berlinu. “Tada ćemo moći razgovarati o uslovima i načinima sprovođenja tog mira”.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je to pitanje već riješeno i da njegova zemlja “ne planira slati poljske trupe na ukrajinsku teritoriju”.
Sigurnosne garancije – “zajedno ili odvojeno”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je za danas hitni samit nakon što je Donald Trump prošle sedmice šokirao Ukrajinu i njene evropske saveznike objavom da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata.
Očekuje se da će sastanku prisustvovati lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske i Danske, kao i predsjednici Evropske komisije i Evropskog vijeća te generalni sekretar NATO-a.
Razgovori između američkih zvaničnika, uključujući državnog sekretara Marca Rubija, i ruskog tima, u kojem su ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i Jurij Ušakov, savjetnik Kremlja i bivši ambasador u Washingtonu, trebali bi započeti u Saudijskoj Arabiji u utorak.
Trumpov izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg izjavio je u subotu da Evropa neće imati mjesto za pregovaračkim stolom u mirovnim pregovorima, ali je Washington zatražio od evropskih prijestolnica da iznesu šta bi mogle doprinijeti u osiguravanju sigurnosnih garancija za Kijev.
Washington je upozorio svoje saveznike u NATO-u da Evropa više neće biti njegov glavni sigurnosni prioritet, dok je američki ministar odbrane Pete Hegseth također nagovijestio da Ukrajina neće moći pristupiti NATO-u niti povratiti svu teritoriju izgubljenu od 2014. godine.
Zvaničnik francuskog predsjedništva izjavio je da će razgovori u Parizu biti usmjereni na “sigurnosne garancije koje Evropljani i Amerikanci mogu pružiti – zajedno ili odvojeno”, pri čemu su mirovne snage samo jedan od elemenata sigurnosnih garancija.
“Zbog ubrzanja ukrajinskog pitanja i zbog izjava američkih lidera, postoji potreba da Evropljani učine više, bolje i nešto na koherentan način za našu kolektivnu sigurnost”, rekao je savjetnik iz Macronovog ureda.
EU nije sposobna iznijeti koherentan plan
Ovaj sastanak dolazi nakon brojnih sličnih samita, koji su do sada pokazali da 27-člana EU nije sposobna iznijeti koherentan plan za završetak rata. Osim Velike Britanije, samo je Francuska ranije signalizirala spremnost da u nekom trenutku pošalje trupe.
Naglašavajući poteškoće s kojima bi se Evropa mogla suočiti u postizanju jedinstvenog odgovora, neke države članice, uključujući Sloveniju, Češku i Rumuniju, izrazile su nezadovoljstvo što sastanak u Parizu nije punopravni samit EU.
“Na simboličkom nivou, organizatori samita u Parizu pokazuju svijetu da čak ni unutar EU nisu sve države tretirane jednako”, izjavila je proevropska predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar.
Proruska vlada Mađarske – koja je jedna od glavnih Trumpovih saveznika u EU – nazvala je ovaj sastanak okupljanjem “pro-ratnih, anti-Trumpovskih, frustriranih evropskih lidera”, čiji je cilj “sprečavanje mirovnog sporazuma u Ukrajini”.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó izjavio je da “za razliku od njih”, Mađarska “podržava ambicije Donalda Trumpa”.
“Za razliku od njih, podržavamo američko-ruske pregovore; za razliku od njih, mi želimo mir u Ukrajini”, dodao je.
(24sata.info)
