Gotovo svaki šesti penzioner je u riziku od siromaštva u Evropskoj uniji, a stopa se povećava sa 12 posto u 2013. na 15,5 u 2023. godini.
Srednji prihod
Dakle, kako se kreću penzije u poređenju sa prihodima od rada prije penzionisanja širom Evrope? U kojim zemljama penzioneri primaju najveći i najniži udio svoje zarade u kasnoj karijeri?
Eurostatov agregatni omjer zamjene procjenjuje efikasnost penzionih sistema u omogućavanju starijim ljudima da održe svoj životni standard nakon penzionisanja, prenosi Investitor.
Euronews upoređuje srednji prihod od penzije pojedinaca u dobi od 65–74 godine sa srednjim zaradama od rada onih u dobi od 50–59 godina, isključujući druga socijalna davanja.
Ovo pomaže u razumijevanju adekvatnosti penzija.
U 2023. ukupni omjer zamjene u EU bio je 58 procenata. To znači da bi osoba koja je zaradila 100 eura u dobi od 50 do 59 godina dobila 58 eura penzijskog prihoda u dobi od 65 do 74 godine.
U EU se taj omjer kretao od 35 posto u Hrvatskoj do 78 posto u Grčkoj.
Španija (77%) i Italija (75%) slijede Grčku na vrhu, dok je Portugal također premašio prosjek EU sa omjerom od 61%.
Hrvatska na začelju
Na dnu, Litvanija (36%) i Irska (39%) slijede Hrvatsku, čineći tri zemlje sa omjerom ispod 40 posto u EU.
Među ekonomijama “velike četvorke” u EU, Njemačka je imala najniži prihod od penzije u odnosu na zaradu u kasnoj karijeri od 49 posto, dok je Francuska (59%) bila nešto iznad prosjeka EU.
U međuvremenu, Španija i Italija su rangirane među prve tri zemlje sa preko 75%.
Zemlje južne Evrope imaju najveći prihod od penzija u odnosu na prihod od rada u kasnoj karijeri, dok istočne i baltičke zemlje imaju tendenciju da imaju najniže omjere.
U 11 država članica EU, penzije su činile manje od polovine srednjih primanja među ljudima pred kraj radnog vijeka. Među njima su Njemačka (49%), Belgija (48%) i Danska (47%).
Zemlje kandidati za članstvo u EU – Srbija (46%), Crna Gora (38%) i Albanija (37%) – također su imale niže stope agregatne zamjene, približavajući se zemljama istočne Evrope.
Inače, širom Evrope postoje značajni dispariteti u penzijama.
U 2021. godini, prosječni mjesečni bruto izdaci za starosnu penziju po korisniku kretali su se od 226 eura u Bugarskoj do 2.575 eura u Luksemburgu.
Prosjek EU je bio 1.294 eura.
Kupovna moć
U nominalnom smislu, zemlje zapadne i sjeverne Evrope imaju najviše penzije, dok države istočne i jugoistočne Evrope, poznate po kaskanju u razvoju demokratije i jake percepcije korupcije, imaju tendenciju da imaju mnogo niže izdatke za penzije po osobi.
Jaz se smanjuje kada se prilagodi standardima kupovne moći (PPS), u rasponu od 437 eura u Bugarskoj do 1.681 eura u Luksemburgu, unutar EU.
Međutim, ukupni trend ostaje nepromijenjen. Zemlje zapadne i sjeverne Evrope i dalje imaju najveće penzije, dok istočne i balkanske zemlje pokazuju niže brojke.
Primjetno je da je rang Švicarske značajno opao u smislu PPS-a, dok Rumunija i Turska bilježe značajna poboljšanja u odnosu na svoje nominalne penzije.
(24sata.info)
