Premijer Federacije Bosne i Hercegovine i lider SDP-a Nermin Nikšić učestvuje na panel diskusiji “Progresivna agenda za proširenje EU” koja se održava u Opatiji, piše Raport.
Socijalisti i demokrati danas su u Opatiji, u Hrvatskoj, domaćini sastanka sa svojim progresivnim partnerima iz zemalja kandidata Zapadnog Balkana kako bi potvrdili svoju nedvosmislenu podršku proširenju EU kao evropskom mirovnom projektu.
Nakon ponovnog pokretanja Programa Willyja Brandta za proširenje EU (otvara se u novom tabu) u aprilu u Briselu, Grupa S&D ostaje čvrsto posvećena jačanju veza sa progresivnim partnerima na Zapadnom Balkanu koji teže pridruživanju EU.
Geopolitički izazovi
U ovoj fazi, S&D otvaraju novu priliku za partnere sa Zapadnog Balkana da aktivnije učestvuju u političkim aktivnostima Grupe. Današnji sastanak je jedan takav primjer ove bliže saradnje, jer smo pozvali predstavnike zemalja pristupnica na događaj Grupe, saopćeno je.
Razgovor o neviđenim geopolitičkim izazovima s prijateljima iz regije – među kojima je i premijer Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić – pružit će vrijedne uvide za oblikovanje progresivne politike u Briselu, u interesu i regije i EU u cjelini.
“Od posljednjeg proširenja prošlo je 12 godina. Ovo je najduži period u kojem Unija nije primila novu članicu u svoje okrilje.
Iskreno se nadam da Bosnu i Hercegovinu vidite kao perspektivnog kandidata. Naše članstvo jeste naš cilj, a smatram da to treba biti i strateško opredjeljenje same Evropske unije, ne samo kao politički projekat, nego i kao garancija stabilnosti i mira.
Nekoliko je ključnih događaja vezanih za EU put Bosne i Hercegovine: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, podnošenje zahtjeva za članstvo 2016. godine, Mišljenje Evropske komisije 2019, Preporuka o otvaranju pregovora 2022. i, napokon, zeleno svjetlo Evropskog vijeća za otvaranje pregovora u martu 2024.
Bez obzira na tempo, jedno je konstantno, želja ogromne većine građana Bosne i Hercegovine da žive u pravno uređenoj, sigurnoj i evropskoj zemlji.
Mnogo političke hrabrosti i odgovornosti
Bilo je perioda zamora i obnovljenog entuzijazma s obje strane, niza novih inicijativa i pristupa, ponekad i nejasno definisanih prioriteta i očekivanja Evropske komisije od bosanskohercegovačke administracije.
Uz sve to, ovaj put tražio je i traži mnogo političke hrabrosti i odgovornosti, mukotrpnih pregovora i kompromisa, posebno u složenim državama i društvima kao što je Bosna i Hercegovina.
Ponosan sam na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u prvoj godini mandata u kojoj je partija na čijem sam čelu dio vlasti, prema ocjeni čelnika Evropske komisije, napravila više nego prethodne vlasti za deset godina, te načinila korak naprijed ka otvaranju pregovora, što je ocijenjeno kao historijski događaj za zemlju.
Ipak, sa žaljenjem konstatujem da ovaj tempo nije nastavljen u ovoj godini, koju je obilježila politička kriza.
Vama je poznato, ali da ponovim, separatistička politika rušenja države i njenih institucija, koju simbolizuje i provodi Milorad Dodik, i koja je otvoreno podržana iz Moskve, glavni je razlog zastoja procesa pridruženja Uniji.
Moram reći da je u toku godine bilo perioda kada su ljudi iskreno vjerovali da će u našoj zemlji početi novi rat. Nemojte me pogrešno shvatiti, ali tada niko nije govorio o poglavljima i kriterijima. Tada su ljudi razmišljali o bijegu.
Danas, na sreću, ne mogu reći da imamo sigurnosne izazove koji nas do te mjere trebaju zabrinuti, ali u slučaju Bosne i Hercegovine, koliko god procesi nekad bili spori i tromi, tako se u drugim slučajevima situacija preko noći promijeni.
U tom smislu, posebno želim naglasiti i pozdraviti prisustvo međunarodne vojne misije EUFOR-a Althea. Za nas, prisustvo evropskih snaga nije samo poruka mira, već poruka da nismo zaboravljeni. Da postoji Evropa koja ne gleda samo granice, već i ljude koji u njenom susjedstvu žive sa nadom.
Savladati zakonom, a ne silom
Nažalost, mi smo još uvijek zemlja koja zbog brojnih mogućnosti blokada uspostavljenih mirovnim sporazumom, koji jeste zaustavio rat, ali nije riješio temeljne političke tenzije – ima potrebu za institutom visokog predstavnika i izaslanika Evropske komisije. Ova institucionalna prisutnost međunarodne zajednice, koliko god se ponekad činila simboličnom, i dalje ima odlučujuću ulogu u zaštiti pravnog poretka i demokratskih procesa.
Poruka koju šaljemo presudom Suda BiH Miloradu Dodiku je jasna: institucije ove zemlje postoje. I neće se povući pred prijetnjama, nego će ih savladati – zakonom, a ne silom.
Tokom ove godine usvojili smo niz zakona: Zakon o zaštiti ličnih podataka, Zakon o graničnoj službi, Strategiju o integrisanom upravljanju granicom; završene su procedure za potpisivanje sporazuma sa Eurojustom i Frontexom; uspostavljen je i Odjel u VSTV-u za provođenje postupaka po izvještajima o imovini nosilaca pravosudnih funkcija”, rekao je Nikšić.
Istakao je da reforme možda ne pune naslovnice, ali čine razliku između stagnacije i napretka.
“Mi nismo ovdje da tražimo aplauz – tražimo partnerstvo u promjenama koje su često teške, ali neophodne. Usvajanje Plana rasta, koje se desilo u utorak nakon blokada SNSD-a, potvrda je da se stvari ipak kreću – i da evropski put nema alternativu.
Pred nama su i dalje vrlo konkretni zadaci: usvajanje zakona o sudovima BiH i zakona o VSTV-u, kao i imenovanje glavnog pregovarača.
Ali prije nego što imenujemo pregovarača s Evropskom unijom, treba nam interni pregovarač – neko ko će artikulisati politički dogovor unutar zemlje, sa silama koje i dalje, uprkos pravnim porazima, rade sve da uspore i ospore proevropski kurs.
Ako znate da morate postići konsenzus, a istovremeno znate da postoji ruski satelit koji će taj dogovor blokirati, onda vam je jasno koliko je to kompleksan proces.
Dobra vijest je da opozicija iz Republike Srpske, s kojom smo potpisali sporazum o saradnji, ima jasno evropsko opredjeljenje – i upravo zahvaljujući njihovim glasovima usvojeno je više važnih zakona, a nadam se da će to uključiti i one koji su pred nama.
Mi iz SDP-a smo pokrenuli izmjene Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona u pravcu vrlo strogog kažnjavanja zloupotreba – posebno u javnim nabavkama, što je i dio 14 ključnih prioriteta EU. I tu smo imali podršku opozicije iz RS, dok je, očekivano, SNSD bio protiv.
U svjetlu naziva našeg panela – progresivna agenda za proširenje EU – želim podijeliti razmišljanje šta bi u ovom trenutku za BiH moglo biti pokretački impuls.
Zemlje članice koje su uvele sankcije Miloradu Dodiku – pored SAD i Velike Britanije, i Njemačka, Austrija, Poljska, Slovenija, Litvanija i Estonija – poslale su jasnu i snažnu poruku protivljenja separatizmu, korupciji i ruskom uplitanju.
Moćna poruka
Nastavak tog procesa bio bi moćna poruka svim akterima koji vode opasne politike. Vama ne trebam objašnjavati – na Balkanu nikada nije postojala “mirna podjela”. Svaki pokušaj bio je uvod u tragediju.
Čini mi se kako nas ima dovoljno opredjeljenih i spremnih u Bosni i Hercegovini. Pomozite nam da ova generacija – ne neka buduća – bude ta koja će zatvoriti poglavlje rata i otvoriti poglavlje evropske integracije. Da budemo priča o uspjehu, a ne slučaj koji traje predugo.
Zato smatram da bi nastavak eksplanatornog skrininga sa BiH bio snažan podsticaj – ne samo tehnički, nego i simbolički. To bi bila poruka građanima da se njihova zemlja kreće naprijed.
Slanje takve poruke nam je posebno važno jer, iako je podrška javnosti EU putu još uvijek visoka – 69,9 posto – ona lagano opada.
A građani ne mogu godinama slušati samo obećanja. Potrebna im je jasna, konkretna nada. Evropa nije potpuna bez Zapadnog Balkana. A Bosna i Hercegovina nije potpuna bez Evrope.
Drago mi je što je proširenje ponovo u središtu evropske političke debate – i što su države Zapadnog Balkana njen sastavni dio. Znamo da je najveći dio odgovornosti na nama, i da bez rezultata nema napretka. Ali ovaj proces je zajednička odgovornost.
Nadam se da ćemo ovu diskusiju iskoristiti da ne govorimo samo o problemima proširenja, već i o rješenjima. O hrabrosti, viziji i solidarnosti – jer bez toga, ni sama ideja Evropske unije ne bi postojala.
Zahvaljujem vam na pažnji i radujem se inspirativnoj diskusiji koja slijedi”, poručio je Nikšić u svom obraćanju.
(24sata.info)
