Firme u Njemačkoj prijete masovnim otpuštanjima. Istovremeno se poslodavci žale na nedostatak kvalifikovane radne snage i aktivno traže strane radnike. Kako je to dvoje povezano? I gdje je Njemačka pogriješila?
Njemačka privreda slabi – i to neće tako brzo da se promijeni. Posebno zabrinjavajuće za narednu godinu su najave preduzeća iz “ključnih sektora”, poput automobilske, metalske ili hemijske industrije, o ukidanju hiljada radnih mjesta ili čak zatvaranju pogona, piše biznis.
Primjer automobilske industrije
Uprava proizvođača automobila Forda u Njemačkoj planira da ukine 2.900 radnih mjesta – trenutno zapošljavaju oko 12.000 ljudi. I Folksvagen razmatra zatvaranje njemačkih pogona i ukidanje nekoliko hiljada radnih mjesta. Dobavljači automobilskih dijelova poput Boša, Kontinentala i ZF Fridrihshafena takođe planiraju zatvaranje lokacija i smanjenje broja zaposlenih.
Prema podacima minhenskog Ifo-instituta, barometar zaposlenosti pao je u novembru 2024. na 93,4 boda, nakon što je u oktobru iznosio 93,6 bodova. Sve više firmi prestaje da zapošljava nove radnike i umjesto toga razmatra otpuštanja, objašnjava istraživač Ifo-instituta Klaus Volrabe: – Industrija pokušava da odgovori na krizu kombinacijom skraćenog radnog vremena i smanjenja broja radnih mjesta.
Lagano propadanje
Da li je taj pritisak na tržište rada posljedica slabe privrede ili postoje i neki drugi razlozi? I još: da li je gubitak radnih mjesta prepreka ekonomskom oporavku ili bi taj trend mogao čak i da pomogne u rješavanju problema nedostatka kvalifikovane radne snage?
U svakom slučaju, veći broj nezaposlenih ne može da doprinese rastu: poreski prihodi opadaju, dok državna izdvajanja za socijalne naknade rastu. Mark Šatenberg, ekonomista odjeljenja za istraživanja Dojče banke, ocijenjuje: – Trenutna ekonomska slabost sve više se odražava i na tržištu rada. Strah od gubitka radnih mjesta dodatno bi mogao da naruši potrošačko raspoloženje.
Za Dominika Grola, stručnjaka za tržište rada pri Kilskom institutu za svjetsku privredu (IfW), rast nezaposlenosti simptom je šireg trenda. – Nezaposlenost raste već dvije godine, dok ekonomija stagnira”, sumira Grol za DW. “To je nešto kao sporo propadanje.
Raspoloženje postaje sve sumornije
Ifo-institut svakog mjeseca objavljuje indeks poslovne klime koji privlači veliku pažnju širom zemlje. U novembru 2024. izvještaj ne daje razlog za optimizam: – Raspoloženje među kompanijama u Njemačkoj se pogoršalo – ističu ekonomisti instituta. To je “prvenstveno zbog lošije procjene trenutne situacije. Očekivanja su blago pala. Njemačkoj privredi nedostaje snage.”
Za izvozno orijentisanu njemačku privredu posebno je zabrinjavajuća situacija u vanjskoj trgovini. – Najviše je pogođena metalska industrija, gdje se očekuje značajni pad izvoza. I u automobilskoj industriji firme predviđaju smanjenja, iako manje nego prethodnog mjeseca. U mašinogradnji već mjesecima vlada blago negativan trend.
Iako je situacija u prošlosti bila gora, poslovna klima trenutno ne uliva nadu.
Njemačka katastrofa
Kod odgovora na pitanje kako je došlo do takve situacije često se ukazuje na stanje u svjetskoj privredi. Dominik Grol to ne prihvata: “Ovo je specifično njemački problem. U mnogim drugim zemljama situacija je bolja. Spoljni faktori poput evropske monetarne politike ili međunarodnog okruženja ne mogu da objasne zašto se Njemačka toliko ističe.”
Ralf Zolven zadužen u Komerbanci za ekonomska istraživanja ukazuje na opšte spoljne okolnosti i to nudi kao objašnjenje: – To je prije svega posljedica nepovoljne ekonomske situacije, odnosno slabe potražnje iz zemlje i inostranstva.
Međutim, i on ukazuje na specifično njemačke razloge: – Visoke cijene energije, znatno povećani troškovi rada i preterana birokracija – sve to zajedno čini Njemačku manje privlačnom za ulaganja.
Tržište rada kao izvor krize
Neki optimisti u povećanju broja otpuštanja vide priliku za rješavanje problema nedostatka kvalifikovane radne snage. Ekonomista Komerbanke Zolven to odlučno odbacuje. Iako se “trenutno otpuštaju i kvalifikovani radnici”, većinom se “gubitak radnih mjesta događa u industriji, dok su otvorene pozicije uglavnom u uslužnom sektoru, koji zahtijeva drugačije vještine”.
Tom Krebs, profesor ekonomije na Univerzitetu Manhajm, predlaže svoje mjere za privlačenje radne snage. “Dobro obrazovane žene s djecom, one koje trenutno rade skraćeno radno vrijeme ili na mini-poslovima, mogle bi bolje da se integrišu uz proširenje cjelodnevnog boravka za djecu u obdaništima i školama.”
Drugo što predlaže profesor Krebs jeste interna prekvalifikacija u preduzećima, čime bi “prelazak na novu poziciju bio moguć bez perioda nezaposlenosti”. On posebno naglašava da, na primjer u Folksvagenu, za teškoće nisu odgovorni radnici, već “jasne greške menadžmenta”. Njegov zahtjev zato glasi: – Prvo treba zamijeniti kompletan upravni odbor Folksvagena, pa tek onda raspravljati o zatvaranju pogona.
Povratak privlačnosti
Dominik Grol sa Kilskog instituta naglašava da se “slabost posebno ogleda u industriji, a ne u uslužnom sektoru. To se mora nazvati strukturnom krizom.” On kao primjer navodi konkurenciju iz Azije: – Poslovni modeli koji su decenijama bili uspješni u industriji, sada su pod pritiskom, djelom i zbog toga što Kina sama proizvodi mašine strojeve koje je do sada uvozila iz Njemačke.
Ovu strukturnu krizu moguće je prevladati samo uz političku podršku industriji, naglašava Grol. – Uslovi za ulaganja moraju se poboljšati na širokoj osnovi: kroz poreske olakšice i smanjenje birokratije.
Sličnog je mišljenja i Ralf Zolven iz Komercbanke. On za DW kaže: – Najvažnije je Njemačku ponovo učiniti privlačnom za ulaganja. Za to je potrebno “smanjiti birokratiju, kao i troškove energije i rada, uključujući doprinose za socijalno osiguranje, koji bi mogli znatno da porastu u narednim godinama”.
(24sata.info)
