Koncept plavog ponedjeljka je kritiziran zbog nedostatka naučne podloge, no postao je dan za promociju svijesti o mentalnom zdravlju i brige o sebi. Ove godine pada na 20. januar.
Porijeklo izraza plavi ponedjeljak seže u 2004. godinu i prvi ga je skovao psiholog i motivacijski govornik Cliff Arnall, kojeg je angažirala britanska turistička firma Sky Travel, kao marketinški trik za poticanje ljudi da rezerviraju odmor u svrhu podizanja raspoloženja (i njihove zarade). Prvi su put predstavili koncept 2005., koristeći ga kao strategiju za pomoć ljudima da pobijede zimsku melanholiju planiranjem i organiziranjem putovanja, nekada kasnije tokom godine.
Nakon praznika
Sky Travel odabrao je plavi ponedjeljak kao “najdepresivniji dan u godini”, jer se često poklapa s finansijskim poteškoćama, lošijom vremenskom prognozom, krajem prazničnog uzbuđenja i povratkom rutinama te neispunjenjem novogodišnjih odluka – što bi moglo dovesti do kolektivno lošeg raspoloženja. No svakako nije isto doživjeti neugodne emocije, poput neraspoloženja, nemotiviranosti pa čak i umora (što je sasvim normalno), kao što je imati dijagnosticiranu depresiju. Na sve nas utječu različite stvari pa opterećenje poslom, nostalgija za porodičnim okupljanjima ili možda stresna finansijska situacija, mogu pridonijeti lošijem raspoloženju u ovo doba godine, no to nisu klinički kriteriji za dijagnozu depresije.
Istraživanja nisu dokazala da postoji ijedan dan depresivniji od svih ostalih, to je marketinški trik koji se nažalost učvrstio u modernoj kulturi. Tako svakog januara razni blogovi i web stranice dijele svoje savjete o tome kako se ljudi mogu spasiti od lošeg raspoloženja, razne firme koriste priliku promovirati svoje proizvode i usluge za “bolje raspoloženje”, a društvene mreže slijede njihov primjer, prenosi Raport.
Mentalno zdravlje
Međutim, neki stručnjaci vjeruju da bi, unatoč nepostojanju naučnog objašnjenja, sve to skupa moglo utjecati na ljudsku podsvijest da prima poruke koje ovaj dan čine sinonimom za tugu, a moć (auto)sugestije može biti velika. Drugim riječima, moglo bi funkcionirati kao samoispunjavajuće proročanstvo. U svjetlu velike količine informacija koje su pristigle iz medija i sa društvenih mreža tog biste se određenog dana baš i mogli osjećati potištenije, jednostavno zato što mislite da biste trebali biti potišteni.
Što je još gore, ljudi čije je mentalno zdravlje narušeno mogli bi očekivati pogoršanje svojih simptoma tog dana, a ta sugestija bi sama po sebi mogla biti dovoljna da pokrene depresivnu epizodu ili je pogorša. Ako, naprotiv, shvatimo odakle taj pojam dolazi i pogledamo širu sliku, moći ćemo razumjeti da ima puno toga što možemo učiniti, umjesto da se prepuštamo jer samo zato što je nešto “tu”, ne mora doista i utjecati na nas.
Šta nosi januar
Ono što može biti stvarno je sezonski afektivni poremećaj, koji ljudi obično doživljavaju tokom jesenskih i zimskih mjeseci, kada ima manje sunčeve svjetlosti. Najteži mjeseci za osobe sa SAP-om su januar i februar, no to se stanje popravlja dolaskom proljeća. S druge strane, općenito smo lošije raspoloženi zimi i januar uopće nije posebno uobičajen za više tuge među ljudima. Stoga, umjesto da se bavimo jednim određenim danom, zanimljivije je možda istražiti što to kod zime utječe na naše raspoloženje, npr. biohemijska neravnoteža u mozgu potaknuta kraćim dnevnim satima i manjkom sunčeve svjetlosti zimi pa ljudi doživljavaju pomak u svom biološkom unutarnjem satu ili cirkadijalnom ritmu.
Šta tu možemo učiniti i šta se uvijek savjetuje jest holistička briga o našem zdravlju: fizička aktivnost, izlaganje svjetlu, higijena spavanja, dobra prehrana, održavanje veze te ulaganje truda da budemo nježniji prema sebi.
(24sata.info)
