Iskopavanje drevnog grčkog grada u zapadnoj Turskoj koje je u toku otkrilo je artefakte i arheološke ostatke koji datiraju čak iz petog stoljeća prije Krista, uključujući lonac ispunjen neobjavljenim brojem vrijednih zlatnika koji je bio skriven više od 2.000 godina.
Istraživači su otkrili zalihu u Notionu, utvrđenom gradu od 80 hektara koji je bio naseljen od otprilike šestog stoljeća prije Krista do prvog stoljeća nove ere.
Pronađeno bogatstvo, zakopano vjerovatno namjerno, ispod poda dvorišne kuće iz petog stoljeća prije Krista, bi moglo ispričati priču o drevnom vojniku plaćeniku u tim sukobima opterećenim vremenima, navodi se u saopćenju za vijest sa Univerziteta. u Michiganu.
“Otkriće tako vrijednog nalaza u kontroliranom arheološkom iskopavanju vrlo je rijetko”, rekao je voditelj iskopavanja dr. Christopher Ratté, profesor antičke mediteranske umjetnosti i arheologije na Univerzitetu Michigan i direktor Notion Archaeological Projecta.
“Niko nikada ne zakopava ostavu novčića, posebno kovanica od plemenitih metala, bez namjere da ih povrati. Dakle, samo najveća nesreća može objasniti očuvanje takvog blaga”, naveo je.
Mjesto uključuje tipične značajke starog grčkog grada, kao što su kazalište, hramovi, gradske kuće i tržnica. Prostor je bio uglavnom netaknut i neistražen hiljadama godina sve do prije desetak godina kada su Ratté i tim istraživača započeli proces snimanja iz zraka i mapiranja vidljivih ostataka grada za koje je utvrđeno da potječu iz helenističkog doba (323. pr. Kr. do 30. pr. Kr.) .
Ali kada su istraživači započeli svoja iskopavanja 2022., s ciljem proučavanja ostataka koji nisu vidljivi iznad zemlje, došli su do uzbudljivog otkrića: Ispod temelja velike dvorišne gradske kuće iz helenističkog doba nalazili su se ostaci starije kuće s ulomcima keramike unutar nje. zidine koje datiraju iz petog stoljeća prije Krista, navodi se u saopćenju. Istraživači su zatim pronašli ostavu novčića zakopanu ispod poda u starijoj kući.
Artefakti pričaju priču o onima koji su živjeli u gradu ne samo u razdoblju između vladavine Aleksandra Velikog i Rimskog carstva, već i stotinama godina ranije, kada je napetost bila velika između grčke civilizacije i Perzijskog carstva.
Novopronađeni novčići potječu iz razdoblja vladavine Perzijskog Carstva (šesto stoljeće pr. Kr. do otprilike 330. pr. Kr.) i poznati su kao perzijski darici zbog klečećeg strijelca na prednjoj strani novčića koji prikazuje perzijskog kralja Darija.
Poput većine drevnih novčića iz šestog do četvrtog stoljeća prije Krista, ova valuta nema datume na sebi, što predstavlja izazov za istraživače koji žele tačno odrediti kada je proizvedena, rekao je Peter van Alfen, glavni kustos u Američkom numizmatičkom društvu, koji nije bio dio iskopavanja.
“U prošlosti je pronađeno nekoliko golemih ostava darika, koje broje hiljade novčića, ali arheolozi ih nisu pronašli, pa su novčići raspršeni, a kontekst ostave (bio) zauvijek izgubljen. Činjenica da je ova ostava darika pronađena u kontroliranom arheološkom iskapanju je rijetka. Arheološki kontekst ove ostave mogao bi pružiti apsolutnu vezu za datiranje određenih vrsta darika”, kazao je Van Alfen.
Tokom otprilike 200 godina kolik osu kovanice bile u proizvodnji, imale su manje stilske promjene koje su istraživači pokušali staviti u hronološki red, rekao je Ratté. Otkrivanje novčića uz vanjske dokaze o datiranju omogućuje naučnicima da shvate kako je ovaj novčić imao veliku intrinzičnu vrijednost za to vrijeme.
Nejasno je za što je tačno vrijedan novčić korišten – jedna je pretpostavka da je to bio način plaćanja plaćenika, rekao je van Alfen. Prema Univerzitetu Michigan, jedan zlatnik bio bi ekvivalent mjesečnoj plaći vojnika plaćenika. Srebrnjaci su se češće koristili za dnevne troškove, poput odlaska u trgovinu. Oni su bili poznati kao perzijski srebrni sigloi, od kojih bi 20 bilo jednako jednom zlatnom novčiću.
“Činjenica da je ova ostava pronađena u kući sugerira da su, bez obzira na namjenu onih koji su proizvodili darike, u ovom slučaju korišteni kao skladište bogatstva”, rekao je van Alfen. Zbog visoke vrijednosti zlatnika, “bilo je daleko učinkovitije skladištiti bogatstvo u zlatnicima nego u srebru”, dodao je.
Što se tiče razloga zašto se vlasnik nikada nije vratio po zlato, Ratté je predložio da bi to moglo biti pokazatelj mjesta Notiona kao granice između grčke civilizacije i Perzijskog carstva tokom stoljeća sukoba. Nekoliko je scenarija moglo dovesti do napuštanja novčića, sugerisao je, uključujući onaj iz 427. godine prije Krista kada je atenski general napao i masakrirao grušu plaćenika za Perziju.
Još jedan takav sukob dogodio se krajem petog stoljeća prije Krista kada je spartanska mornarica porazila Atenjane u bitci i oni su morali evakuirati grad, dodao je, prenosi CNN.
Također je moguće da je skrovište moglo pripadati nekom prosperitetnom građaninu koji se nadao da će jednog dana živjeti kao kralj, kao što je to učinio iznimno bogati Pitije (starogrčki arhitekt) koji je imao oko 4 miliona darika u svojoj blagajni, kako je opisao Herodot, rekao je van Alfen, piše Klix.
(24sata.info)
