Za Dnevnik D govorio je Sven Alkalaj, ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama. Alkalaj se javio iz New Yorka, a tu je, kako kaže, radi sastanaka sa predsjednicima Svjetskog jevrejskog kongresa, a vezano za lobiranje i podršku Bosni i Hercegovini.
On je govorio o tome zašto je otkazan sastanak sa državnim sekretarom SAD-a Marcom Rubiom.
“Rubio je bio pozvan hitno da ide u Bijelu kuću da bude prisutan za vrijeme razgovora predsjednika Zelenskog i predsjednika Trumpa. Tu se skupi čitavo rukovodstvo Trumpovog kabineta. Novi sastanak još nije zakazan. Vidjet će se od dinamike kako se budu odvijali događaji u drugim dijelovima gdje Trumpova administracija ima više interesa da se uključi u ta svjetska globalna pitanja. Međutim, ono što treba da uslijedi – mogu da kažem da državni sekretar dobro poznaje situaciju u Bosni i Hercegovini i ovo što smo zamislili jeste da mu prezentiramo ove najnovije momente nakon Dodikovog državnog udara, odnosno usvajanja ovih zakona koji su protivni našem Ustavu“, kazao je ambasador BiH
Odgovorio je i na pitanje da li je Bosna i Hercegovina došla na red američke liste interesa?
“Nismo. Daleko smo od reda. Mi smo, da kažem, na začelju njihove prioritetne liste. Međutim sigurno je da oni, s obzirom na politiku Trumpa, i ne žele da imaju sukobe nigdje u svijetu, odnosno idu da gase te vatre i da u tom smislu bilo kakav sukob u našem području, sigurno da bi Trumpova administracija pravovremeno reagovala. Politika Trumpove administracije slijedi manje-više ovu politiku koju je imala Bidenova administracija, samim tim što mi još nemamo ni imenovanog američkog ambasadora u BiH. A to je politika podrške – i to je rekao američki predstavnik u UN-u. Oni podržavaju suverenost, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, jer oni su kumovi dejtonskog procesa i oni žele da taj proces ide dalje u onom smislu kako je zamišljeno, a ne da se rasturi i da se raspadne. To je njihovo, da kažem, čedo“, istaknuo je on.
Osvrnuo se i na to da je povučena kandidatura Douglasa Johnsona i to ko bi mogao biti novi ambasador u BiH?
“Ovo što je povučena njegova kandidatura, to je normalno za ovdašnje uslove jer svi ambasadori daju ostavke kad dolazi nova administracija na vlast. I onda nova administracija bira ko će se zadržati u novoj. Zbog toga je sasvim normalno da je Johnson skinut sa liste. Međutim, imamo druga dva imena. Ne znam ih osobno, ali će sigurno biti karijerne diplomate. Činjenica da se radi o karijernim diplomatama ulijeva povjerenje – to će biti ljudi koji su profesionalci, a ne neko iz dijaspore ili neko ko bi bio pronacionalistički orijentiran prema bilo kojoj grupi u Bosni i Hercegovini, odnosno u regionu“, naglasio je i dodao da do njega nisu doprle spekulacije o zatvaranju ambasade u BiH:
“Do mene takve informacije nisu doprle. Onako velika je i napravljena da bude centralna ambasada i za druge ambasade u regionu. Mislim da neće doći do zatvaranja. A uvijek ima tih spekulacija koje ljudi prave kako bi natjerali neke stvari na svoj mlin“, poručio je Alkalaj.
Naglasio je i da se bliži obilježavanje tridesete godišnjice Dejtona kao i priče o Dejtonu 2.
“Ima nekih indikacija šta bi trebalo da se napravi. Ali da bi Dejton 2 bio, ako se vratimo na Dejton 1, vidjet ćemo koji su to mogući garanti, participanti u takvom jednom. Tu bi morale biti stalne članice Vijeća sigurnosti i Evropska unija. Ponovo da se okupe u ovom trenutku i historijskom i političkom trenutku je vrlo, vrlo teško. Što se tiče obilježavanja, ono će biti. Predviđeno je u maju sljedeće godine“, istaknuo je on.
Osvrnuo se i na trenutnu političku situaciju u BiH.
“Mislim da je to jedan kritičan trenutak za BiH neke sugestije određenih diplomata iz značajnih zemalja je da se mora što prije reagirati da bi se spriječilo i prekinulo ovo što se sad dešava. Ovo vodi raslojavanju države, nefunkcioniranju državnih institucija i s tog stanovišta bi trebalo hitno preduzeti neke akcije. Znam da je ostalo pitanje ko će te akcije preduzeti, ali mi imamo solidne institucije koje se trebaju prozvati da urade dio posla za koji su i specificirane ili nametnute kao te institucije u sistemu Bosne i Hercegovine“, kazao je naš ambasador.
Također je goovrio i o lobiranju i tome koliko BiH ulaže.
“Nemojte govoriti da treba više novca – jer Bosna i Hercegovina ne ulaže ništa. A ovo što rade diplomate koji nisu ni u punom sastavu u samoj ambasadi, i ovdje i u New Yorku, mislim da je jedan skromniji doprinos, odnosno što mi možemo kao diplomate da uradimo. Skoro sve zemlje ulažu mnogo više sredstava u lobiranje putem lobističkih grupa koje imaju pristup administraciji, pogotovo u ovoj novoj, koja je sama po sebi poslovno orijentirana. Međutim, izgleda da nemamo sluha, a para ima – naša država treba nešto da pokrene na tom planu. I kroz lobiranje se stvaraju prijatelji, gdje vi imate pristup mnogo većem obavještavanju učesnika o svim pitanjima oko Bosne i Hercegovine – i kritičnih i onih lijepih trenutaka koji se dešavaju, kao što smo imali prezentaciju filma Kiss the Future, koje smo organizirali u Capitol Hillu, gdje je bilo preko 500 ljudi, američkih kongresmena i senatora koji su prisustovali prezentaciji tog filma i to je bio jedan kulturni događaj koji je dosta odjeknuo i koji dosta govori o karakteru građana Bosne i Hercegovine baš u onim kritičnim trenutcima rata. Jedna od stvari i na kojima radimo je prezentacija naše Hagade. Ide Pesah i mislim da i tu treba našu kulturnu baštinu prikazati svijetu. Sve su to elementi koji čine mozaik gdje bismo se mi trebali pokazati, a i ti lobisti su jedan dio toga“, naglasio je on i osvrnuo se i na lobiranje Milorada Dodika:
“On je neuspješan u tome, zato što oni nemaju argumente, to su kontrargumenti. Mi u BiH imamo argumente kojima branimo ovo naše stajalište i zbog toga smo i uspješni – ne angažirajući mnoga sredstva. Oni nemaju argumenata i zbog toga je vrlo teško dokazati da je crno bijelo ako nije. Mi imamo argumente da je izvršena agresija, da je izvršen genocid, ali to su stvari prošlosti, koje moramo spominjati stalno. Međutim, mi imamo te argumente oko razvijanja demokratije, rada institucija i tu nam je plodno tlo, što je ponovno američko djelo. I koje je nastalo ovdje u Dejtonu. I sad pogotovo to oblježavanje 30. godišnjice ponovo će vratiti te aktivnosti koje su SAD imale. A što se tiče Dodika, on ulaže i to su milioni dolara, ali sve je to neproduktivno. Stvara se jedna klima koja ide malo na ruku RS-u, međutim, u suštini tu nema nekih velikih pomaka. Ja ću napomenuti najmlađeg sina Donalda Trumpa, koji je bio u Beogradu. Dodik je zvao Giuliania, bivšeg gradonačelnika New Yorka, koji mu je došao za određenu svotu novaca. Sve su to pokušaji da se približi ovoj Trumpovoj administraciji. Međutim, to su dobri pokušaji i sigurno tu su uložena velika sredstva. A mi ne ulažemo. Idemo na to da se približimo Trumpovoj administraciji, za koju sam rekao da je poslovno orijentirana i da mi moramo isto na neki način otvoriti neke puteve, neke nove poslovne aktivnosti sa ovom administracijom. Ja ću napomenuti to da smo mi već informisali administraciju o pitanju Južne interkonekcije. Tu je veliki interes, tu je energetika. Trumpova administracija snabdijeva praktično čitavu Evropu kad je sad presječen dotok iz Rusije. Oni su veoma zainteresirani da se ide u tom pravcu i mislim da je to jedan od puteva i načina da priđemo Trumpovoj administraciji.”
Dodao je i to koliko je lobiranje presudno za Bosnu i Hercegovinu.
“To je nešto o čemu ne treba diskutovati. To je jedan od puteva i načina, pored rada naše ambasade i naše misije u New Yorku – lobiranje sa lobističkim grupama i advokatskim kancelarijama na poboljšanju imidža Bosne i Hercegovine i pristupa novoj američkoj administraciji“, zaključio je on.
Osvrnuo se i na instrukcije RS-a SNSD-ovim kadrovima u ambasadama.
“Ne znam za Chicago. A oni znaju ko je ambasador u Washingtonu i nije im palo na pamet da pošalju. A nisam imao nikakvih problema sa osobljem o tom pitanju.”
Naglasio je šta očekuje sjednice Vijeća sigurnosti”UN-a
“Ja sam bio u kontaktu i sa ambasadorom Zlatkom Lagumdžijom o tom pitanju i mi koordiniramo aktivnosti što se tiče i stavova i lobiranja da bi se instrukcije i stavovi ovih zemalja od kojih očekujemo pomoć bile stvarne. I mislim da je vrlo dobro da će Rusija imati manje podrške u ovoj zatvorenoj koordinaciji, da neće biti sjednica Vijeća, nego će biti koordinacija, i Bosna i Hercegovina, od onih članica pored stalnih, imat će veću podršku i od Pakistana, Paname i drugih zemalja koje su trenutne članice Vijeća sigurnosti“, zaključio je ambasador Alkalaj, pišu Vijesti.ba.
(24sata.info)
