To je zato što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje, prenosi portal Science Alert.

U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzrokovala više od 600 hiljada smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Naučnici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći ‘domaćina’.

Istraživanje koje su proveli naučnici s kalifornijskog univerziteta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput ‘nosa’ za ugljen dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina, prenosi radiosarajevo.

“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu.

“To su ugljen dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, ali sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vjetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova hemijska čula”, rekao je Debeaubien.

Stoga su se naučnici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak ‘obroka’, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca

Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, ali ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca

Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri sedmice uz razne lažne ‘domaćine’ koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljen dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.

Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.” Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stepeni Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 stepeni Celzijusa, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.

Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. Očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.

Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru.

Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se naučnici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu

Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.

Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.

I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože, piše Net.hr.

“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”

(24sata.info)