Djeca mlađa od pet godina činila su više od 40 posto prijavljenih slučajeva u Europskoj regiji koja obuhvata 53 zemlje Europe i Centralne Azije. Više od polovine prijavljenih slučajeva zahtijevalo je hospitalizaciju, a prema preliminarnim podacima i zaključno sa 6. martom 2025. godine, zabilježeno je ukupno 38 smrtnih slučajeva.
Broj slučajeva morbila u Europskoj regiji je bio u padu od 1997. godine, kada je prijavljeno oko 216.000 slučajeva, dostigavši najniži broj od 4.440 slučajeva u 2016. godini. Međutim, 2018. i 2019. godine došlo je do ponovnog rasta slučajeva i to na 89.000 i 106.000 slučajeva za navedene godine. Nakon pada stope imunizacije tokom pandemije COVID-19, broj slučajeva ponovo je značajno porastao u 2023. i 2024. godini. Stope vakcinacije u mnogim zemljama još uvijek nisu dostigle nivoe od prije pandemije, što povećava rizik od izbijanja novih epidemija.
“Morbili su se vratili i ovo je znak za uzbunu. Bez visoke stope vakcinacije, nema zdravstvene sigurnosti. Dok oblikujemo našu novu regionalnu zdravstvenu strategiju za Europu i Centralnu Aziju, ne smijemo dozvoliti da izgubimo stečeni napredak. Svaka zemlja mora intenzivirati napore kako bi povećala obuhvat vakcinacije u zajednicama sa nedovoljnom stopom procijepljenosti”, upozorio je dr Hans P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu. “Virus morbila nikada ne miruje i mi, također, ne smijemo”, dodao je on.
Europska regija je u 2024. godini činila trećinu svih slučajeva morbila globalno. Samo u 2023. godini, 500.000 djece širom Europske regije propustilo je prvu dozu vakcine protiv morbila, koja se daje kroz rutinske imunizacijske programe.
“Broj slučajeva morbila u Europi i Centralnoj Aziji naglo je porastao u posljednje dvije godine, ukazujući na ozbiljne nedostatke u pokrivenosti imunizacijom”, rekla je Regina De Dominicis, regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i Centralnu Aziju. “Da bismo zaštitili djecu od ove smrtonosne i iscrpljujuće bolesti, potreban nam je hitan odgovor vlada, uključujući kontinuirana ulaganja u zdravstvene radnike”.
Zabrinjavajuće nizak nivo vakcinisanih u BiH
Morbili su jedan od najzaraznijih virusa koji pogađaju ljude. Osim hospitalizacije i smrtnih slučajeva uzrokovanih komplikacijama poput upale pluća, encefalitisa, dijareje i dehidracije, morbili mogu uzrokovati dugotrajne zdravstvene komplikacije poput sljepoće. Također, mogu oslabiti imunološki sistem tako što „brišu“ njegovu memoriju o tome kako se boriti protiv infekcija, ostavljajući preživjele od morbila podložnijima drugim bolestima. Vakcinacija je najbolja zaštita protiv ovog virusa, prenosi N1.
Manje od 80 posto djece koja ispunjavaju uslove za vakcinaciju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji primilo je prvu dozu vakcine protiv morbila u 2023. godini – što je daleko ispod potrebne stope pokrivenosti od 95 posto za održavanje kolektivnog imuniteta. U posljednjih pet ili više godina, stopa pokrivenosti prvom dozom ostala je ispod 70 posto u Bosni i Hercegovini, a u Crnoj Gori ispod 50 posto.
Rumunija je prijavila najveći broj slučajeva u Europskoj regiji za 2024. godinu, sa 30.692 slučajeva, a slijedi je Kazahstan sa 28.147 slučajeva.
Morbili ostaju značajna globalna prijetnja. U 2024. godini širom svijeta prijavljeno je 359.521 slučajeva morbila. Prijenos virusa preko granica i kontinenata redovno se dešava, a epidemije ove visoko zarazne bolesti će se pojavljivati gdje god virus naiđe na džepove nevakcinisanih ili nedovoljno vakcinisanih osoba, posebno djece.
UNICEF i WHO/Europa sarađuju sa vladama, uz podršku partnera poput Europske unije i Globalne alijanse za vakcine i imunizaciju, kako bi spriječili i odgovorili na epidemije morbila i to kroz uključivanje zajednica, obuku zdravstvenih radnika, jačanje imunizacijskih programa i sistema nadzora bolesti te pokretanje kampanja za nadoknadu propuštene imunizacije.
UNICEF i WHO/Europa pozivaju vlade u zemljama s aktivnim epidemijama morbila da hitno pojačaju identifikaciju slučajeva, praćenje kontakata i sprovođenje hitnih kampanja vakcinacije. Ključno je da zemlje analiziraju osnovne uzroke ovih epidemija, otklone slabosti u svojim zdravstvenim sistemima i strateški koriste epidemiološke podatke za identifikaciju i zatvaranje imunizacijskih praznina. U središtu svih napora moraju biti rad sa neodlučnim roditeljima i unutar marginalizovanih zajednica, kao i rješavanje nejednakog pristupa vakcinama.
Zemlje koje trenutno nemaju epidemiju morbila trebaju biti spremne, uključujući identifikaciju i rješavanje nedostataka u imunitetu, izgradnju i održavanje povjerenja javnosti u vakcine, te održavanje snažnih zdravstvenih sistema.
(24SATA.INFO)
