Njemačke novine Welt am Sonntag izvijestile su da je između 1. januara i 30. juna podneseno ukupno 65.495 zahtjeva, pozivajući se na prethodno neobjavljene podatke Agencije EU za azil (EUAA) – što je smanjenje od 43 posto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi Euronews.
Drugi medij BILD izvijestio je da je u prvoj polovini 2025. godine u Njemačkoj podneseno samo 61.300 prvih zahtjeva za azil.
U junu je broj novih zahtjeva bio manji od 7.000, što je pad od 60 posto u odnosu na brojke iz juna 2024. godine i 70 posto u odnosu na prije dvije godine. Ova brojka postavlja novi rekord za najmanji broj podnesenih mjesečnih zahtjeva od marta 2013. godine.
Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) smatra da najnovije brojke predstavljaju potvrdu učinkovitosti njegove migracijske politike, koju mnogi smatraju kontroverznom.
U intervjuu za BILD, napomenuo je da brojke ukazuju na “jasne uspjehe u preokretu migracija” i naglasio da će njegovo ministarstvo nastaviti raditi na reformi migracijskog sistema “od glave do pete”.
Zastupnica u Evropskom parlamentu iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) i stručnjakinja za migracije Lena Düpont također smatra pad brojki velikim uspjehom. U razgovoru s njemačkim medijima, istakla je da su partnerski sporazumi s ključnim sjevernoafričkim zemljama odigrali glavnu ulogu u smanjenju broja azilanata.
Kao razloge ovog uspjeha navela je i veću saradnju između trećih zemalja i agencije EU za zaštitu granica Frontex.
U prvoj polovini 2025. godine, Španija je primila najviše zahtjeva za azil, pri čemu je ova iberijska zemlja zabilježila nešto više od 76.020 zahtjeva. Francuska je bila druga, s oko 75.428 zahtjeva. Njemačka je slijedila sa 65.495 zahtjeva za azil u prvoj polovini 2025. godine.
Italija je primila 62.534 zahtjeva, Grčka 27.718, dok je Belgija primila nešto više od 17 hiljada.
Na donjem kraju spektra, Mađarska, koja podržava ozloglašeno strogu imigracijsku politiku pod premijerom Viktorom Orbanom, primila je samo 47 zahtjeva. Slovačka je zabilježila 84 zahtjeva, dok je Litvanija primila 152.
Prema izvještaju, oko 22% tražilaca azila u Njemačkoj bili su državljani Afganistana, Sirijci su činili oko 20 posto podnosilaca zahtjeva, dok su turski državljani činili 11 posto zahtjeva koje je Berlin primio.
Rusi su činili petu najveću nacionalnost tražilaca azila, podnijevši nešto više od 3 posto od ukupnog broja zahtjeva za azil.
Ukupno je blizu 400.000 ljudi zatražilo azil u zemljama EU, Norveškoj i Švicarskoj u prvoj polovini ove godine.
Ovo je smanjenje od oko 23 posto u odnosu na ukupan broj prošle godine. Na kontinentalnom nivou, tri nacionalnosti s najvećim brojem podnosilaca zahtjeva bile su Venecuelanci, blizu 50.000, Afganistanci s oko 41.000 i Sirijci s približno 23.000.
(24sata.info)