U analizi kojoj je objavio CNN navodi se da ova politika nema pretjeranog smisla, kada se uzme u obzir odnos Rusije prema dosadašnjim mirovnim planovima.
“Predsjednik Rusije Vladimir Putin javno je odbacio američku i ukrajinsku ponudu o bezuslovnom, 30-dnevnom prekidu vatre, koja je sada stara 44 dana. Umjesto toga, Kremlj je jednostrano proglasio uskrsno primirje koje je trajalo 30 sati, a koje je Ukrajina tvrdila da je prekršeno oko 5.000 puta”, piše u ovoj analizi.
Ukrajina mora dati puno, a od Rusije se ne traži ništa
Dalje kažu kako je ovakav odnos prema diplomatskim rješenjima ostavlja pitanja o tome da li će Putin poštovati dogovore i sporazume, te kako Ukrajina i njeni saveznici vide uskršno primirje kao “dokaz da Kremlj primirja vidi kao priliku za pregrupisavanje, a pregovore kao sredstvo za dobijanje vremena u cilju nastavka vojnih ciljeva kasnije.”
Poseban problem je vezan za odnos Trumpa prema Rusiji, odnosno očekivanjima Bijele kuće u ovom kontekstu.
“Veći problem sa Trumpovim predloženim dogovorom je to što se javno ne zna šta on očekuje da Moskva ustupi. Dugotrajan prekid borbi, na osnovu događaja iz proteklog mjeseca, djeluje nerealno. Šire poboljšanje odnosa između SAD i Rusije možda jeste želja Bijele kuće, ali bez trajnog rješenja za Ukrajinu, to bi dovelo do dugoročnog razdora unutar transatlantskog saveza, pa čak i NATO-a. To bi vjerovatno uznemirilo mnoge etablirane republikance, brojne Amerikance, nanijelo štetu dolaru, kao i ekonomskom i geopolitičkom položaju SAD. To su stvarni troškovi koji bi nadmašili koristi od vjerovatno kratkotrajnog zbližavanja s Kremljom”, piše CNN.
Navode i da Trump od Ukrajine očekuje mnogo, mada nije eksplicitno tražio da odustanu od Krima. Detalji nisu poznati, ali se pretpostavlja da bi ovaj plan uključivao američko priznanje Krima kao ruske teritorije.
“Predloženi Trumpov sporazum, čini se, možda traži od Ukrajine da prihvati zamrzavanje linija fronta i možda američko priznanje Krima kao ruskog. Ali oba ustupka su ograničene koristi. Krim je poluostrvo, povezano s ruskim okupiranim dijelovima Ukrajine, ali odvojeno od Rusije osim preko jednog nesigurnog mosta. Evropske i ukrajinske sankcije bi nastavile da izoluju Krim i nakon bilo kakvog mirovnog sporazuma, a i Evropa i Kijev su jasno dali do znanja da neće prihvatiti njegovo priznanje kao dio Rusije – koje bi značilo mijenjanje granica silom. S ovim, Trump Putinu nudi klimavo pokriće dostojanstva. Ali zar to samo po sebi može biti dovoljno?”, stoji u ovoj analizi.
Putin bi mogao odbiti i rješenje kojim bi ostvario dobar dio svojih interesa
Međutim, CNN napominje i da “zamrzavanje fronta” nije ni u interesu Rusije, ako je suditi prema reakcijama Putina.
“Putinova nedavna nastojanja da odugovlači diplomatski proces sugerišu da Kremlj vjeruje kako njegovi najbolji dani na bojnom polju tek dolaze. Cijena nafte bi mogla nastaviti padati, a Moskva se može suočiti s manjkom ljudstva. Ipak, ovi problemi su manji u poređenju s problemima regrutacije u Ukrajini i vjerovatnim padom finansiranja kada istekne finansijska podrška iz Bidenove ere naredne godine”, piše CNN.
Pored toga, ističe se, da sporazumom predviđene mjere prelaze ruske crvene linije, poput evropskih mirotvoraca na tlu Ukrajine, te ne žele nastavak bilo kakve pomoći Ukrajini, bilo finansijske, vojne ili obavještajne. Žele, također, i unaprijed ukidanje sankcija.
“Ništa od toga nije kompatibilno s bezbjednosnim interesima evropskog kontinenta, i natjeralo bi Evropu i Ukrajinu da djeluju samostalno. Ni to ne vodi do mira”, analizira CNN.
Za Kremlj vremena ima, za Trumpa brzo ističe
Problem predstavlja i tajming, odnosno vrijeme za pravljenje dogovora.
“Glavni problem je što Putin misli da je vrijeme na njegovoj strani, dok Trump stalno ističe da vrijeme ističe. Ove dvije kontrastne pozicije ne mogu donijeti trajan dogovor. Kremlj je možda mudro zaključio da može, vremenom, iznuditi male ustupke od Bijele kuće, i polako graditi geopolitičku sliku koja mu više odgovara”, piše u ovoj analizi.
Odnos Trumpa prema Zelenskom također ide u korist Putinu i Kremlju.
“Na svakoj ključnoj tački, Moskva vidi kako se Trump okreće protiv Zelenskog. Kremlj ne vidi skoro nikakve posljedice za kršenje energetskog – ili čak svog vlastitog jednostranog – primirja. Vidi nestrpljivog američkog predsjednika, čiji tim često barata netačnim informacijama, i čiji ključni izaslanik, Steve Witkoff, nije mogao imenovati regije Ukrajine pod okupacijom u nedavnom intervjuu s Tuckerom Carlsonom. A ni te regije nisu u potpunosti pod ruskom okupacijom”, stoji u tekstu CNN-a.
Na kraju, govori se o tome šta bi Rusija mogla da uradi u kontekstu mirovnih pregovora u Ukrajini.
“Što duže Moskva razgovara, bolji dogovor joj se čini. Što duže se bori, bojno polje joj može više odgovarati. Kremlj ima sve razloge da diplomaciju održava živom, pa čak i da potpiše rani, haotični dogovor koji bi kasnije mogao prekršiti. Ali nema nikakvog razloga vjerovati da želi pregovore koji zapravo okončavaju rat – niti da želi da borbe prestanu”, piše u analizi CNN-a.
(24sata.info)