Ljudi žive 20 godina duže nego što su živjeli 1950. godine, prema novom istraživanju, u kojem je svih 204 proučavanih zemalja i teritorija prijavilo pad stope smrtnosti od tog perioda. Međutim, ogromne nejednakosti i dalje postoje, a postoji i “nova kriza” rastuće stope smrtnosti među adolescentima i mladima.
Prema analizama Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja (IHME) Medicinskog fakulteta Univerziteta u Washingtonu, 2023. godine očekivani životni vijek bio je 76,3 godine za žene i 71,5 godina za muškarce – vraćajući se na nivoe prije pandemije nakon pada tokom vrhunca Covida.
Covid-19 je pao s vodećeg uzroka smrti u 2021. na 20. mjesto u 2023. godini, a bolesti srca i moždani udar su ponovo porasli i postali vodeći uzroci smrti u svijetu.
Smrti širom svijeta uglavnom se pomjeraju od zaraznih bolesti, s naglim padom smrtnih slučajeva od ospica, dijarejskih bolesti i tuberkuloze, prema IHME-u .
Nezarazne bolesti sada čine oko dvije trećine globalne smrtnosti i morbiditeta, uključujući i smrtne slučajeve i širi teret bolesti. Iako su stope smrtnosti od srčanih bolesti i moždanog udara opale od 1990. godine, stope su porasle za dijabetes, hroničnu bolest bubrega i Alzheimerovu bolest.
“Brzi rast starenja svjetske populacije i razvoj faktora rizika uveli su novu eru globalnih zdravstvenih izazova”, rekao je direktor IHME-a dr. Christopher Murray. “Dokazi predstavljeni u studiji o globalnom opterećenju bolestima poziv su na buđenje, pozivajući vlade i lidere u zdravstvu da brzo i strateški reaguju na uznemirujuće trendove koji mijenjaju potrebe javnog zdravstva”.
Prema novom istraživanju , oko polovina svjetskog tereta bolesti može se spriječiti, a može se pripisati desetinama promjenjivih faktora rizika.
Visok krvni pritisak, pušenje, visok holesterol, dijabetes i gojaznost su među 10 faktora rizika s najvećim učinkom, otkrio je IHME. Između 2010. i 2023. godine, zabilježen je 11% veći teret bolesti zbog visokog indeksa tjelesne mase – mjereno godinama života izgubljenim zbog invaliditeta ili prerane smrti – i porast od 6% zbog visokog šećera u krvi.
Faktori okoline poput zagađenja česticama i izloženosti olovu također su bili među najznačajnijim faktorima rizika, zajedno s onima povezanim sa zdravljem novorođenčadi, uključujući nisku porođajnu težinu i kratku gestaciju.
Osim toga, mentalno zdravlje igra značajnu ulogu u globalnoj smrtnosti, prema novom istraživanju, s porastom opterećenja anksioznošću i depresijom.
Dok globalna populacija raste i stari, stope smrtnosti među djecom i mladim odraslima su se povećale u nekim dijelovima svijeta.
Među adolescentima i mladim odraslim osobama, najveći porast smrtnih slučajeva u posljednjih desetak godina zabilježen je među osobama u dobi od 20 do 39 godina među osobama s visokim prihodima u Sjevernoj Americi, uglavnom zbog samoubistva, predoziranja drogom i velikih količina alkohola, prema istraživanju IHME-a.
Broj smrtnih slučajeva među osobama u dobi od 5 do 19 godina također se povećao u Istočnoj Evropi, Sjevernoj Americi s visokim prihodima i Karibima, te među adolescentima i mladim odraslim osobama u podsaharskoj Africi, zbog zaraznih bolesti i nenamjernih povreda.
Globalno, za djecu od 5 do 14 godina, nedostatak željeza bio je vodeći rizik, a slijede drugi povezani s neispravnom vodom, sanitarnim uvjetima, higijenom i pothranjenošću. Za dobnu skupinu od 15 do 49 godina, dva najveća rizika bila su nesiguran seks i povrede na radu, a slijede visok BMI, visok sistolni krvni pritisak i pušenje.
Sveukupno, očekivani životni vijek kretao se od čak 83 godine u regijama s visokim prihodima do samo 62 godine u podsaharskoj Africi, otkrio je IHME.
Ovo novo istraživanje naglašava “hitnu potrebu da kreatori politika prošire zdravstvene prioritete”, rekli su istraživači IHME-a – posebno među adolescentima i mladim odraslim osobama – umjesto da ograničavaju resurse.
“Decenije rada na smanjenju jaza u regijama s niskim prihodima i stalnim nejednakostima u zdravstvu su u opasnosti da budu propale zbog nedavnog smanjenja međunarodne pomoći”, rekla je Emmanuela Gakidou, viša autorica novih studija i profesorica na IHME-u. “Ove zemlje se oslanjaju na globalno finansiranje zdravstva za primarnu zdravstvenu zaštitu, lijekove i vakcine koje spašavaju živote. Bez toga, jaz će se sigurno proširiti”.
(24sata.info)
