“Postoje glasovi koji kažu da bi Evropa mogla ponuditi sigurnosne garancije bez Amerikanaca, i ja uvijek kažem ne“, rekao je ukrajinski predsjednik tokom jednosatnog intervjua za Guardian u predsjedničkoj administraciji u Kijevu. “Sigurnosne garancije bez Amerike nisu stvarne sigurnosne garancije“, dodao je.
Trump je rekao da želi okončati rat u Ukrajini, ali skeptici strahuju da bi dogovor posredovan od strane SAD-a mogao uključivati prisiljavanje Ukrajine da kapitulira pred maksimalističkim zahtjevima Vladimira Putina. Zelenski je rekao da je spreman pregovarati, ali želi da Ukrajina to čini iz “pozicije snage”, te je naveo da će ponuditi američkim kompanijama unosne ugovore o obnovi i investicijske povlastice kako bi pridobio Trumpovu podršku.
“Oni koji nam pomažu da spasimo Ukrajinu će [imati priliku] obnoviti je, sa svojim poslovima zajedno s ukrajinskim poslovima. O svemu tome smo spremni detaljno razgovarati“, rekao je.
Zelenski će kasnije ove sedmice otputovati na Minhensku sigurnosnu konferenciju, gdje očekuje susret s američkim potpredsjednikom JD Vanceom, jednim od najneprijateljskije nastrojenih prema Ukrajini unutar Trumpovog užeg kruga. Na prošlogodišnjoj konferenciji, Vance, tada senator, odbio je susret sa Zelenskim, a ranije je rekao da ga “ne zanima šta se dešava s Ukrajinom, na ovaj ili onaj način“.
Zelenski također planira susrete s drugim članovima Trumpovog tima, kao i s utjecajnim senatorima u Minhenu, ali “još nema datuma” za susret s Trumpom, rekao je, iako njegov tim radi na tome. Trump je tokom vikenda rekao da će se “vjerovatno” sastati sa Zelenskim ove sedmice, te je moguće da bi ukrajinski predsjednik mogao letjeti u Washington iz Minhena.
“Nadamo se da će naši timovi dogovoriti datum i plan sastanaka u SAD-u; čim to bude dogovoreno, spremni smo, ja sam spreman“, rekao je.
Zelenski je tokom intervjua prelazio između ukrajinskog i engleskog jezika kako bi istakao svoje stavove, koji je održan u ponedjeljak popodne u raskošno uređenoj prostoriji unutar strogo čuvane zgrade administracije u centru Kijeva.
Tokom prve faze invazije velikih razmjera, njegove komunikacijske vještine i strastveni apeli su zaslužni za prisiljavanje nevoljnih zapadnih lidera da podrže Ukrajinu oružjem i finansijskom podrškom. Sada, s Trumpom, Zelenski se suočava s novim izazovom, s glavnim skeptikom o nastavku podrške Kijevu koji postaje lider najvećeg saveznika zemlje.
U intervjuu za Fox News, emitovanom kasno u ponedjeljak, Trump je rekao da su SAD u posljednjih nekoliko godina potrošile stotine milijardi dolara na Ukrajinu. “Možda će postići dogovor, možda neće. Možda će jednog dana biti ruski, možda neće, ali mi smo uložili sav taj novac tamo i rekao sam da ga želim nazad”, rekao je Trump.
To znači da je, uz često ponavljane poruke Zelenskog o geopolitičkim i moralnim rizicima dopuštanja Rusiji da pobijedi u Ukrajini, dodao i neke nove, prilagođene američkom predsjedniku. Najznačajnija je ideja da će SAD dobiti prioritetni pristup ukrajinskim “rijetkim zemnim metalima”, što je dovoljno zainteresovalo Trumpa da to spomene nekoliko puta u nedavnim medijskim nastupima.
Zelenski je rekao da je ovu ideju iznio Trumpu još u septembru, kada su se njih dvojica srela u New Yorku, i da namjerava da se vrati sa “detaljnijim planom” o mogućnostima za američke kompanije, kako u obnovi Ukrajine nakon rata, tako i u eksploataciji ukrajinskih prirodnih resursa.
Ukrajina ima najveće rezerve uranijuma i titanijuma u Evropi, rekao je Zelenski, te dodao da “nije u interesu Sjedinjenih Država” da se te rezerve nađu u ruskim rukama i potencijalno budu podijeljene sa Sjevernom Korejom, Kinom ili Iranom.
Ali postoji i finansijski podsticaj, dodao je: “Ne govorimo samo o sigurnosti, već i o novcu… Vrijedni prirodni resursi gdje možemo ponuditi našim partnerima mogućnosti za ulaganja koje ranije nisu postojale… Za nas će to značiti radna mjesta, a za američke kompanije – profit”.
Zelenski je rekao da je ključno za sigurnost Ukrajine da američka vojna podrška nastavi, dajući primjer američkih Patriot sistema protivzračne odbrane. “Samo Patriot nas može zaštititi od svih vrsta raketa, samo Patriot. Postoje i drugi [evropski] sistemi… ali oni ne mogu pružiti potpunu zaštitu… Dakle, čak i iz ovog malog primjera možete vidjeti da bez Amerike sigurnosne garancije nisu potpune”, rekao je.
Prve sedmice Trumpovog predsjedništva donijele su Ukrajincima mnogo razloga za zabrinutost. Došlo je do globalnog zamrzavanja USAID projekata, što je u Ukrajini onemogućilo rad stotina organizacija koje su se bavile svime, od pomoći vojnim veteranima do škola i skloništa. Zatim je Trump u intervjuu za New York Post tokom vikenda priznao da je već razgovarao s Putinom telefonom u pokušaju da započne pregovore. Na pitanje koliko puta, odgovorio je samo: “Bolje da ne kažem”.
Zelenski je rekao da je “veoma važno” da se američki predsjednik prvo sastane s ukrajinskom delegacijom prije nego što se sastane s Putinom, ali se suzdržao od kritike Trumpa zbog njegovih nejasnih izjava. “Očigledno ne želi da svi znaju detalje, a to je njegova lična odluka“, rekao je.
Zelenski je navikao da bude oprezan kada je riječ o Trumpu; ubrzo nakon što je izabran 2019. godine, nevoljko je uvučen u američku aferu opoziva zbog telefonskog poziva između dvojice predsjednika. Sada se ponovo nalazi na diplomatskoj žici, s ukrajinskim opstankom koji potencijalno zavisi od Trumpove odluke o nastavku podrške.
O zamrzavanju USAID-a, Zelenski je rekao: “Nećemo se žaliti što su neki programi zamrznuti, jer je za nas najvažnija vojna pomoć, koja je očuvana, i na tome sam zahvalan… Ako američka strana ima mogućnost i želju da nastavi svoju humanitarnu misiju, mi smo potpuno za to, a ako ne, pronaći ćemo vlastiti izlaz iz ove situacije“.
Trumpove javne izjave o Ukrajini do sada su bile fragmentisane i često kontradiktorne, ali jedna tema se isticala – dok želi postići dogovor o okončanju rata, smatra da bi Evropa trebala biti odgovorna za održavanje mira nakon toga. Kao odgovor, francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio je ideju o evropskim mirovnim snagama koje bi mogle biti raspoređene u Ukrajini nakon postizanja primirja. Zelenski je rekao da bi takva misija funkcionisala samo ako bi bila raspoređena u velikom obimu, prenosi N1.
“Kada je riječ o Emmanuelovoj ideji, ako je dio [sigurnosne garancije], onda da, ako će biti 100-150.000 evropskih vojnika, onda da. Ali čak ni tada ne bismo imali isti broj vojnika kao ruska armija koja nam se suprotstavlja“, rekao je.
Evropa je i dalje daleko od odluke da rasporedi borbene trupe u Ukrajinu, što je potez na koji Putin vjerovatno ne bi pristao u pregovorima. Zelenski je rekao da blaža mirovna misija ne bi funkcionisala ako ne bi dolazila s garancijama da će se suprotstaviti Rusiji ako Moskva obnovi neprijateljstva.
“Bit ću iskren s vama, ne mislim da su UN trupe ili bilo šta slično ikada zaista pomogle bilo kome u historiji. Danas ne možemo podržati ovu ideju. Mi smo za [mirovni] kontingent ako je dio sigurnosne garancije, i ponovo naglašavam da je bez Amerike to nemoguće“, dodao je.
Ako Trump uspije dovesti Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto, Zelenski je rekao da planira ponuditi Rusiji direktnu razmjenu teritorija, odričući se teritorije koju Kijev drži u ruskoj Kurskoj oblasti od početka iznenadne ofanzive prije šest mjeseci.
“Zamijenit ćemo jednu teritoriju za drugu“, rekao je, ali je dodao da još ne zna koji dio ruski okupiranog teritorija će Ukrajina tražiti zauzvrat. “Ne znam, vidjet ćemo. Ali sve naše teritorije su važne, nema prioriteta“, rekao je.
Dok Zelenski usmjerava pažnju na privlačenje Trumpove podrške, rekao je da je još prerano donositi konačan sud o prethodnoj administraciji. Odnosi između Kijeva i Washingtona navodno su postajali sve hladniji kako je Zelenskijev tim postajao frustriran Bidenovim fokusom na izbjegavanje eskalacije.
Na pitanje da li misli da će Biden ostati upamćen kao čovjek koji je pomogao spasiti Ukrajinu ili onaj koji je prekasno reagovao na Putinov izazov, Zelenski se nasmijao i rekao da je u ovoj fazi “veoma teško” reći.
Kritikovao je Bidenovu početnu nevoljnost da Ukrajini isporuči oružje – “taj nedostatak povjerenja dao je povjerenje Rusiji” – ali je rekao da je Ukrajina zahvalna za svu pomoć koja je uslijedila.
Konačna procjena, rekao je, doći će tek s vremenom: “Historija pokazuje da postoji mnogo stvari koje jednostavno ne znate, šta se događalo iza kulisa, kakvi su pregovori bili… teško je danas sve to okarakterisati jer ne znamo sve. Kasnije ćemo znati, saznat ćemo sve“.
(24sata.info)
