Ekstremni vremenski uslovi pustoše plantaže arabike u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kafe, pretvarajući šolju omiljenog napitka u luksuz, piše biznis.
Da biste shvatili zašto kafa sada košta rekordnih 7 dolara po funti u tipičnom američkom supermarketu, krenite prašnjavim seoskim putem u brdima jugoistočnog Brazila, pored redova drveća prekrivenih ljubičastim cvjetovima, sve do isušene plantaže Augusta Rodriguesa Alvesa.
Dok je ovaj farmer nedavno obilazio svoje sprženo zemljište, telefon mu je neprestano zvonio. Obično bi ovakvi pozivi od kupaca bili dobrodošli za 27-godišnjeg Rodriguesa Alvesa, koji izvozi zanatsku kafu u Sjedinjene Države i snabdijeva Starbucks. Ali ne ove godine – i ne nakon ove berbe.
„Nemam više kafe“, rekao je užurbano.
Zatim, drugom pozivaocu: „Nemam ništa na lageru, nula.“
Njegova situacija oslikava krhkost i ograničenja globalne proizvodnje kafe u svijetu koji se brzo zagrijava. Ekstremne temperature i teške suše uništavaju Brazil, najvećeg proizvođača kafe na svijetu, ozbiljno pogađajući lokalne berbe. U međuvremenu, globalna potražnja nastavlja da raste, naročito u Kini. Napitak koji je oduvijek bio svakodnevna potreba i dostupan svima postaje sve više luksuz.
Međunarodna cijena arabike, koja čini većinu mljevene kafe u svijetu, udvostručila se u protekloj godini. Brendovi kafe – od zanatskih do Folgersa – sada naplaćuju znatno više nego prije nekoliko godina. U većini gradskih kafića, obična šolja kafe može se činiti kao raskošan užitak – čak i prije nego što ostavite bakšiš.
U brazilskom regionu Alta Mogiana, gdje je kafa način života, neki farmeri su izgubili trećinu svoje berbe. Drugi čak dvije trećine. Nekima nije ostalo ništa. Nestašica je sada učinila krađu kafe unosnim poslom, primoravajući farmere da se nose ne samo s promjenama klime već i s kriminalcima.
„Ove godine neću moći da uberem ništa“, kaže Tiago Donizete Rodrigues, 40-godišnji farmer treće generacije. „Moraću da kupujem kafu od drugih proizvođača da bih nastavio prodaju svojim klijentima.“
Nakon što je prošle godine izgubio više od 80 hektara zasada kafe zbog suše, Rodrigues Alves je morao da preduzme drastične mjere. Najprije je prekomjerno orezao preostale zasade – „kosturizovao ih“, kako kaže. Trebaće mu tri godine da ih ponovo dovede u fazu berbe.
Zatim je počeo da skuplja otpale ostatke kafe sa poda svog skladišta. U normalnim godinama, ti ostaci bi završili u kompostu. Ali ove godine, neki kupci su pokazali interesovanje za njegovu “café porcaria” – nekvalitetnu kafu. „Pa sam im je prodao“, rekao je on.
Gdje arabika vlada
Teško je prenaglasiti koliko kafa znači Brazilu. U ovoj zemlji doručak se jednostavno naziva „jutarnja kafa“. Ljudi ne zakazuju sastanke – zakazuju kafu. Skoro svi na selu ujutro skuvaju veliki termos kafe – ne da bi je pili odmah, već da bi imali spremnu u slučaju da neko svrate.
Biljka koja je oblikovala ovu kulturu i, u određenoj mjeri, samu zemlju je Coffea arabica. Daje glatku i slatku kafu, zbog čega je omiljena u svijetu i čini oko 60% globalne potrošnje kafe.
Ali ova biljka je izuzetno osjetljiva. Potrebno joj je najmanje dvije godine da donese plod, a uspijeva samo u uskom temperaturnom rasponu, između 18 i 21°C, u oblastima s obilnim padavinama. Oduvijek je bila savršena za visoravni jugoistočnog Brazila, u maglovitim planinama država São Paulo, Minas Gerais i Rio de Janeiro.
Ali prošle godine nije bilo tako. „Imali smo prosječnu temperaturu od 27°C, sa dugim periodima iznad 32°C“, kaže Jean Vilhena Faleiros, predsjednik Udruženja proizvođača kafe Alta Mogiana.
Istraživanja o klimatskim promjenama sugerišu da bi ovo mogao biti početak kraja arabike u velikim dijelovima Južne Amerike. Do kraja vijeka, velike površine kontinenta više neće biti pogodne za uzgoj, prenosi Bankar me. U andskim zemljama moglo bi se izgubiti između 16 i 20% pogodnog zemljišta, dok bi u jugoistočnom Brazilu gubici mogli iznositi između 20 i 60%, prema studiji objavljenoj u časopisu Regional Environmental Change.
“Osjećam se kao da je budućnost mog posla neizvjesnija nego ikad”, kaže Rodrigues Alves dok ispija šolju svoje kafe – slatke i blage. “A najveća ironija u svemu ovome je što bi ovo trebalo da bude najbolje vrijeme za posao s kafom. Vrijeme za bogaćenje.” „Ali samo ako bismo imali kafu za prodaju.“
Oružje i kafa
Farmeri nisu jedini koji pokušavaju da profitiraju na rekordnim cijenama kafe.
Ranije ove godine u Alta Mogiani, vlasti su uhapsile par trgovaca žitaricama pod optužbom da su ukrali kafu vrijednu više od 10 miliona dolara. Zatim je šest maskiranih muškaraca u gradu Cássia opljačkalo kafu vrijednu skoro 200.000 dolara. Nedjelju dana kasnije, policija države Minas Gerais objavila je da je uhapsila organizovanu kriminalnu grupu specijalizovanu za krađu kafe.
“Ovo je bila specijalizovana grupa s iskustvom”, rekao je detektiv Leandro de Prada Macedo Costa. Policija navodi da je ova naoružana banda prethodno bila uključena u trgovinu drogom, ali se sada preorijentisala na trgovinu kafom.
“U ovom trenutku vidimo novu vrstu kriminalne organizacije.”
Strah se širi širom Alta Mogiane. U razgovorima s devet farmera i tokom posjeta dvjema farmama, svi proizvođači su izrazili zabrinutost da bi mogli izgubiti i ono malo što im je ostalo.
“Sklonili smo sve znakove koji ukazuju da je ovo farma kafe”, kaže Fernanda Maciel, 65. “Postavili smo ograde, pustili pse čuvare, kupili dronove za nadzor i uskoro ćemo angažovati naoružanog čuvara.”
A u skladištu Rodriguesa Alvesa ostalo je samo 25 džakova arabike. “Ovo je kafa za lopove”, rekao je. “Morat ćete da im nešto date da vas ne bi ubili.”
(24sata.info)
