
Nakon što je počeo sukob između Izraela i Irana, širom svijeta ponovo se pojavila bojazan da bi Teheran mogao uzvratiti blokadom jedne od najvažnijih svjetskih naftnih arterija – Hormuškog moreuza.
Ovim moreuzom, širokim između 55 i 95 kilometara, povezani su Perzijski zaljev i Arapsko more. Preko njega se dnevno preveze 20 miliona barela nafte i naftnih derivata, što je skoro petina globalne isporuke nafte. Svaki potez kojim bi se blokirao ovaj moreuz imao bi negativne posljedice.
No, analitičari smatraju kako je malo vjerovatno, pa čak i fizički nemoguće, da Iran blokira Hormuški moreuz. Naime, Ellen Wald, predsjednica kompanije Transversal Consulting, navela je da nema nikakve koristi od blokade, posebno zbog toga što iranska naftna infrastruktura nije meta izraelskih napada. Konstatovala je da bi blokada vjerovatno značila dodatne napade na Iran, prenosi Klix.
Napomenula je na to da bi se blokadom mogla izazvati reakcija Kine kao najvećeg kupca iranske nafte.
“Kina ne želi da se na bilo koji način poremeti distribucija nafte iz Perzijskog zaljeva i ne želi da cijena nafte raste. Zbog toga će svu svoju ekonomsku moć usmjeriti na Iran”, dodaje Wald.
Procjena je da iranska nafta čini četvrtinu od ukupne količine nafte koju Kina uveze. Osim toga, druga ekonomija svijeta je najveći trgovinski partner Irana.
“Njihovi prijatelji će patiti više od neprijatelja. Dakle, vrlo je teško zamisliti da će se to dogoditi”, naveo je Anas Alhajji, generalni direktor kompanije Energy Outlook Advisors.
Prema njegovim riječima, blokada bi bila više prokletstvo nego blagodat za Teheran, s obzirom na to da se većina iranske robe transportuje preko Hormuškog moreuza. Dakle, Iran bi prvi patio kada bi blokirao ovaj moreuz.
Ova država je 2018. zaprijetila blokadom nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz nuklearnog sporazuma i ponovnog uvođenja sankcija. I prije toga je prijetila istom mjerom.
Blokada nemoguća?
Analitičari su mišljenja da ovaj moreuz fizički nije moguće blokirati.
“Budimo realni u vezi toga. Prvenstveno, veći dio njega je u Omanu, a ne u Iranu. Drugo, dovoljno je širok da ga Iranci ne mogu zatvoriti”, ocijenio je Alhajj.
Wald je podsjetila na to da bi se brodovi mogli kretati preko Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana ako bi se blokada dogodila.
“Svaka blokada bit će posljednja opcija za Iran i vjerovatno će zavisiti od vojnog angažmana između SAD-a i Irana”, istakao je Vivek Dhar iz kompanije Commonwealth Bank of Australia.
Helima Croft iz kompanije RBC Capital Markets je ukazala da bi moglo doći do određenih poremećaja, ali da potpuna blokada nije moguća.
“Prema našem razumijevanju, Iranu bi bilo izuzetno teško zatvoriti prolaz na duži period, s obzirom na prisustvo američke flote u Bahreinu. Iran bi mogao napasti tankere i minirati prolaz kako bi poremetio pomorski saobraćaj”, naglasila je Croft.
Američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio vojnim djelovanjem ako propadnu pregovori o iranskom nuklearnom programu. Međutim, Dhar nije siguran koliko je Trump zaista ozbiljan, odnosno smatra da prijetnjama jednostavno vrši pritisak, piše CNBC.
(24sata-info)